Beli nosorog

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Beli nosorog

Beli nosorog (Ceratotherium simum) je najveći predstavnik nosoroga i posle slona najveća kopnena životinja sa dužinom od 4 m, visinom od preko 2 m i težinom koja može da pređe 3 tone. Mužjaci su krupniji od ženki. Imaju dva roga od kojih je prednji duži (može biti do 150 cm dužine). Glava je dugačka sa velikim ušima. Na vratu mogu da imaju veliku grbu.

Ugroženost

Otkriven je 1817. godine ali je već posle 70 godina postao retka životinja. Nekontrolisan lov zbog pogrešnog verovanja da prah dobijen mlevenjem njegovih rogova ima afrodizijačko delovanje, doveo je do njegove proređenosti i ugroženosti.

Ponašanje

Žive u savanama hraneći se travom, dok im drveće služi samo kao zaklon, a voda za piće i kupanje. Mužjaci žive usamljeno osim u doba parenja kada sa ženkom provode 1 - 3 nedelje. Posle parenja ženka napušta teritoriju mužjaka. Period gestacije traje oko 16 meseci. Mladunci su teški oko 50 kg i veoma su aktivni odmah posle rođenja. Ženka dugo brine o mladima, najmanje tri godine do kada mladunac postigne težinu od oko 1000 kg. Ženke dostižu polnu zrelost sa oko 6, a mužjaci sa 10 - 12 godina. Ženke bez mladunaca obrazuju grupe od po 5 - 7 jedinki, a odrasli mužjaci žive usamljeno.

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog