Bioluminiscencija

Bioluminiscencija je proizvodnja i emisija svetlosti od strane živog organizma. Ona je oblik hemoluminiscencije gde se energija hemijske reakcije oslobađa u obliku emisije svetlosti (Wikipedia).

Bioluminiscente vrste se kod životinja javljaju u 11 od ukupno 29 filuma. U filumu Arthropoda, luminiscentne forme se javljaju kod morskih paukova (Pycnogonida), rakova, klase Chilopoda i Diplopoda, a kod insekata u familijama Poduridae i Onychiuridae (Collembola), Mycetophilidae (Diptera), i Coleoptera u familijama Lampyridae, Phengodidae, Elateridae, Rhagophthalmidae, Staphylinidae i Telegeusidae (Lloyd i sar., 2009).

Obrazci emisije svetlosti od strane nekih živih organizama imaju značaj u taksonomiji. H. S. Barber (1951) je prilikom istraživanja severnoameričkih svitaca roda Photuris (Coleoptera: Lampyridae) otkrio razliku u učestalosti, intezitetu, boji i obliku blesaka svetlosti. Emisije svetlosti kod ovih organizama mogu biti kraće ili duže, stalnog ili promenljivog intenziteta (slika 4). Kao rezultat ovog istraživanja izdvojeno je 18 sestrinskih vrsta (Goto, 1982).

Slika 4 obrasci treptaja kod vrsta roda Photuris

Biolumiscencija kod svitaca familije Lampyridae je najbolji opis vizulene komunikacije. Da privuku i lociraju partnera, svaka vrsta ima svoj obrazac i metod luminiscencije. Mužjaci uglavnom lete noću, emitujući specijsko specifični obrazac treperenja. Broj i stopa treptaja i trajanje signala su ključni za prepoznavanje partnera, kao i kašnjenje i dužina ogovora ženke. Mužjak ponavlja svoj signal u redovnim intervalima dok ne dobije odgovor od ženke svoje vrste. Nakon lociranja ženke, on nastavlja sa treperenjem i leti prema signalu ženke (Grzimek, 2003). Ženke, smeštene na biljkama ili kamenju, odgovaraju na svetlosni signal mužjaka svoje vrste. Odgovor ženke uglavnom dolazi nakon malog kašnjenja od <1s. Nakon kratkog „dijaloga“ razmene svetlosnih signala dolazi od parenja. (Lloyd i sar., 2009). Na slici 5 su prikazani obrazci bioluminiscencije nekoliko vrsta familije Lampyridae.

Slika 5 Horizontalna osa- vreme; vertikalna osa- intenzitet. Barovi – vreme u sekundama. Kod A horizontalne mreže 0.02 s. A i B -skoro simetrični bljesak Photuris salina C- bljesak Photuris ssp. D-Bljesak kolumbijskog Photinus-a E- bljesak Photuris cinctipennis F-bljesak Luciola vrste sa Nove Gvineje

Literatura

• Alström, P. & Ranft, R. (2003). "The use of sounds in avian systematics, and the importance of bird sound archives". Bulletin of the British Ornithologists' Club Supplement 123A: 114–135
• Goto, H.E., (1982). Animal taxonomy. Issue 143 of Institute of Biology's studies in biology, Volume 143 of Studies in biology, Arnold, 1982
• Grzimek’s Animal Life Encyclopedia, 2nd edition. Volume 3, Insects, edited by Michael Hutchins, William E. Duellman, and Neil Schlager. Farmington Hills, MI: Gale Group, 2003
• Grzimek’s Animal Life Encyclopedia, 2nd edition. Volume 6, Amphibians, edited by Michael Hutchins, William E. Duellman, and Neil Schlager. Farmington Hills, MI: Gale Group, 2003
• Lloyd, J.E., Gentry, G.C. (2009). Encyclopedia of INSECTS, Second edition 2009, Editors Vincent H. Resh University of California, Berkeley, Ring T. Carde´University of California, Riverside
• Mayr, E., 1965: Animal Species and Evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachusetts, prevela Milena Šafarik, Vuk Karadžić Beograd
• Pavan, G. (2008). Short field course on bioacoustics, Centro Interdisciplinare di Bioacustica e Ricerche Ambientali, Università di Pavia, Italia
• Simonović, P., 2004: Principi zoološke sistematike. Zavod za udžbenike i nastavna sradstva, Beograd
• wikipedia.org

iz seminarskog rada: Bihevioralni karakteri u taksonomiji, Jelene Ačanski)

Jelena Ačanski