Šljuke
- klasifikacija:
- carstvo životinje (Animalia)
- tip hordati (Chordata)
- podtip kičmenjaci (Vertebrata)
- klasa ptice (Aves)
- podklasa Neornithes
- nadred ptice letačice (Neognathae, Carinatae)
- red šljuke
Šljuke ili vivičare (Charadriiformes) je jedan od najvećih redova vodenih i priobalnih ptica letačica rasprostranjenih po celom svetu. Ovaj red se sastoji od međusobno veoma različitih porodica kako po morfologiji tako i po ponašanju. Među njima se nalaze kako stanarice tako i selice, kao što je vrsta Sterna paradisaea koja prelazi rastojanja od 28 hiljada kilometara.
Morfologija
Morfološki veoma raznovrstan red ptica, mada imaju zajedničke anatomske osobine. U ponašanju zajedničko za sve jeste život u vodenim staništima, morskim ili kopnenim vodama. Za razliku od drugih ptica njihova bioraznovrsnost ne opada, ne smanjuje se idući od tropskih, preko umerenih do severnih geografskih širina već se naprotiv povećava. To je dovelo do razvića različitih morfoloških i fizioloških mehanizama kojima su se adaptirali na hladne klimatske uslove. Jedan od tih osnovnih mehanizama je osmoregulacija čiji rezultat je kontrolisano izbacivanje soli i vode iz organizma što obezbeđuje konstantan osmotski pritisak u krvi i telesnim tečnostima.
Veličina tela im se kreće od male ka srednjoj, od 19-30 g težine, vrste prutki Calidris minutilla, do 1,3-2 kg težine crnog galeba (Larus marinus).
Razmnožavanje
Većina vrsta je monogamna i parovi ostaju zajedno nekoliko sezona parenja. Poliandrija ili poliginija se sreće kod šarenih šljuka (Jacanidae), liskonogih (Phalaropus) i nekoliko drugih vrsta. Najčešće se gnezde jednom godišnje. Gnezdo ili ne postoji ili je relativno primitivno, čak koriste i stara gnezda drugih ptica. Jaja su krupna i ima ih od 1-4, pegave ljuske. Period inkubacije traje tri i više nedelja. Mladunci vrlo brzo posle piljenja napuštaju gnezdo, osim kod nekih morskih vrsta iz rodova Alcae i Lari kod kojih nešto duže ostaju u roditeljskom gnezdu.
Ishrana
Hrane se raznovrsno, kako biljnom tako i hranom životinjskog porekla. Mnoge morske vrste hrane se isključivo ribom. Drugi, ne manje važan, izvor hrane su insekti, vodeni i kopneni. Morsko rastinje predstavlja značajnu hranu za vrste iz porodice Chionidae koje žive na Antarktiku.Semenima biljaka se najviše hrane Pedionomus torquatus, Thinocorus i Attagis.
Klasifikacija
- red šljuke (Charadriiformes), deli se na podredove:
- podred Scolopaci, sa porodicom:
- porodica šljuke, prudnici i prutke (Scolopacidae)
- podred Thinocori, sa porodicama:
- porodica šarene šljuke (Rostratulidae)
- porodica lokvanjski trkavci (Jacanidae)
- porodica šljuke semenjarke (Thinocoridae)
- porodica ogrličarke (Pedionomidae)
- podred Lari, sa porodicama:
- porodica galebovi (Laridae)
- porodica škarokljunke (Rhynchopidae)
- porodica čigre (Sternidae)
- porodica njorve (Alcidae)
- porodica pomorci (Stercorariidae)
- porodica zijavci (Glareolidae)
- porodica šljuke rakojedi (Dromadidae)
- podred Turnici, sa porodicom
- porodica Turnicidae
- podred Chionidi, , sa porodicama:
- porodica ćurlikovci (Burhinidae)
- porodica kanijaši (Chionididae)
- porodica žalari (Pluvianellidae)
- podred Charadrii, sa porodicama:
- porodica Ibidorhynchidae
- porodica sabljarke (Recurvirostridae)
- porodica šljuke ostrigari (Haematopodidae)
- porodica Charadriidae
- podred Scolopaci, sa porodicom:
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad
