Iz projekta Bionet Škola

Detelina kamenjarka (ranjenik, ranjenica, alpski ranjenik, belodun, zečja detelina), (lat. Anthyllis vulneraria), je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae).

Sadržaj 1 Naučno ime 2 Sistematika 3 Opis biljke 4 Stanište 5 Hemijski sastav droge 6 Upotreba 7 Literatura

Naučno ime

Ime roda potiče od gr. anthos = cvet i julos = malja, zbog dlakavih čašičnih listića, a ime vrste od lat. vulnus = rana (koristi se kao epitelizant).

Sinonimi:

• A. alpestris
• A. vulneraria L. var. alpestris Kit.
• A. vulgaris A. Kern
• Vulneraria heterophylla Moench.

Sistematika

• carstvo: Plantae
• razdeo: Magnoliophyta
• klasa: Magnoliopsida
• red: Fabales
• familija: Fabaceae
• potfamilija: Faboideae
• rod: Anthyllis

Opis biljke

Stabljika usparavna ili puzeća, dlakava, na preseku okrugla i visoka do 60 cm. Listovi složeni neparno perasto pri čemu su prizemni sa dugačkom drškom, a ostali sedeći. Cvetovi su leptirasti sa kruničnim listićima koji su bledoružičasti, žuto do crveno obojeni i cevastom, maljavom čašicom. Sakupljeni su u loptaste, glavičaste cvasti koje se nalaze na vrhu stabljika. Plod je mahuna sa 2-8 belih semena.

Stanište

Rasprostranjena je po balkanskim planinama, Alpima i Karpatima. Naseljava suve i umerenovlažne livade brdskoplaninaskog pojasa na krečnjačkom i siromašnom zemljištu. Pripada planinskim heliofitama.

Hemijski sastav droge

U farmaceutske svrhe, kao droga, se koristi:

• nadzemni deo biljke sa cvetom (Anthyllidis herba) i
• cvet (Anthyllidis flos).

Ti delovi biljke sadrže:

• tanine;
• saponine;
• pigmente iz grupe flavonoida: ksantofil, antocijan
• sluz

Upotreba

Koristi se u narodnoj medicini najčešće spolja kao sredstvo u vodu dekokta za zarastanje rana, zatim kod povreda tipa distorzija i kontuzija kao i kod opekotina, eritema. Osim za spoljašnju upotrebu, ulazi i u sastav čajeva za čišćenje organizma i krvi kao i diuretskih čajeva

Literatura

• Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
• Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
• Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
• Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
• Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
• Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
• Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
• Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
• Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
• Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
• Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.