Divlji kesten

Iz projekta Bionet Škola

Skoči na: navigacija, pretraga

Divlji kesten ili lat. Aesculus hippocastanum je listopadno drvo iz porodice (Sapindaceae). Iako naziv može zavarati, nije srodan sa pitomim kestenom.

Sadržaj

Opis biljke

Raste kao drvo visoko i do 30 m, sa gustom lepo zaobljenom krunom. Listovi su prstasto složeni od pet do sedam sedećih, elipsasto izduženih i po obodu testerastih listića. Cvetovi su sakupljeni u metličaste, krupne i uspravne cvasti. Plod je kožasta, bodljikava, okrugla, zelena čahura u kojoj su smeštena obično dva krupna semena. Seme je vrlo lepe kestenjaste boje, sjajno kao da je lakirano, a ukus mu je gorak i neprijatan. Seme se može koristiti za ishranu životinja (lat. aescare, escarе= jesti; gr. hippos = konj, od davnina je ovo seme korišćeno kao lek za emfizem konja).

Droga i hemijski sastav

Od kestena se upotrebljavaju: kora, listovi, cvetovi i seme. Listovi sadrže glikozide, tanin i smolu. Semena su bogata skrobom (40-60%), saponinom (5-8%), uljem (5-8%), belančevinama, glikozidima, taninima, vitaminima (B, C, K i P) i gorkim materijama.

Lekovito dejstvo

Kora se u narodu upotrebljava za lečenje smetnji u varenju, protiv groznice (zbog gorčine) i prehlade, a i protiv izvesnih kožnih oboljenja. Ranije se koristila za štavljenje koža i za bojenje vunenih tkanina. Semena se upotrebljavaju kao lek protiv hemoroida i dijareje. Cvet se upotrebljava kao narodni lek za jačanje, protiv proliva i protiv pega na licu.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
  • Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.
Snežana Trifunović, dipl. biolog