Hrskavičavo tkivo
Hrskavičavo tkivo je vrsta adultnog potpornog vezivnog tkiva koja organizmu daju oblik i pružaju potporu mekim tkivima zahvaljujući sposobnosti da trpe pritisak i istovremeno očuvaju elastičnost.
Kod embriona se obrazuje na mestima koja se neće bitno promeniti kao i na mestima gde će biti zamenjeno koštanim tkivom.
U odraslom organizmu nalazi se:
- u zglobovima
- delovima dugih kostiju koji se izdužuju
- između kičmenih pršljenova
- u delu skeleta grudnog koša
- u ušnoj školjci
- u nosu i dr.
Građa
Hrskavičavo tkivo sačinjavaju:
- krupne hrskavičave ćelije:
- međućelijska masa (matriks) u kojoj su
- vlakna.
Hondrioblasti su mlade, još nezrele hrskavičave ćelije od kojih postaju hondriociti – potpuno zrele, diferencirane hrskavičave ćelije. Hrskavičave ćelije su raspoređene u grupicama, najčešće po dve .
Klasifikacija
Na osnovu vrste vlakana razlikuju se tri vrste ovog tkiva:
- hijalina hrskavica,
- mrežasta hrskavica i
- vlaknasta hrskavica.
Hijalina (staklasta) hrskavica sačinjava hrskavičavi skelet riba, kao i hrskavicu nosa, dušnika i zglobova čoveka.Ove hrskavice ima najviše u organizmu odraslog čoveka. U njenom matriksu nalaze se kolagena vlakna izgrađena od kolagena tipa II.
Mrežasta (elastična) hrskavica je prisutna u ušnoj školjci, grkljanu, dok se vlaknasta hrskavica nalazi u zglobovima i između kičmenih pršljenova. Elastična hrskavica pored kolagenih sadrži i elastična vlakna
Vlaknasta hrskavica sadrži krupna kolagena vlakna izgrađena od kolagena tipa I i grupisana u snopove.
Literatura:
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Mariček,Magdalena; Ćurčić,B; Radović,I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1996.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995.