Ivanjsko cveće
Ivanjsko cveće (ivanjsko cvijeće žuto, ivanjska broćika, broćac, broćika, jovandanče), lat. Galium verum, je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice broćeva (Rubiaceae).
Poreklo imena:
- roda je iz gr. od gala = mleko (zato što se neke vrste koriste za zgrušavanje mleka);
- vrste je iz lat. od verus = istinist, pravi.
Sinonim:
- Galium praecox Lang.
Sadržaj
Sistematika
- carstvo: Plantae
- razdeo: Magnoliophyta
- klasa: Magnoliopsida
- red: Gentianales
- familija: Rubiaceae
- rod: Galium
Opis biljke
Stabljike su četvrtaste, uspravne, dostižu visinu od 30 cm do 1 m i mogu biti malo dlakave ili gole. Listovi su linearni i raspoređeni pršljenasto od 8-12. Sa lica su tamnozeleni, goli u malo hrapavi, a sa naličja gusto dlakavi i završavaju se trnićem na vrhu. Cvetovi su sitni sakupljeni u metličaste vršne cvasti čija je osovina gusto obrasla kratkim dlakama. Krunični listići su žute boje i mirišu na med. Plod je sitan, dužine oko 1,5 mm, i kada sazri crne je boje.
Rasprostranjenost i stanište
Ivanjsko cveće je veoma rasprostranjena evroazijsko-submediteranska vrsta koja je odatle preneta u Severnu Ameriku. Raste na brdskim i pretplaninskim livadama, pored puteva, listopadnih šuma i šibljaka.
Hemijski sastav droge
Kao droga se koristi gornji deo procvetale biljke (Galii veri herba) koji se sakuplja po suvom i sunčanom vremenu i bogat je:
- flavonoidima, oko 2%;
- kvercetin-glikozide: rutin, palustrozid, cinarozid i dr.
- malo etarskog ulja;
- solima organskih kiselina i dr.
Upotreba
Pretežno se koristi kao narodni lek za lečenje upale jetre, bubrežnih bolesti, vodene bolesti, hroničnih bolesti organa za disanje. Osim toga upotrebljava se i kod nervnih poremećaja kao što su histerija, uznemirenost, epilepsija i sl.
Osim lekovitim pripada i medonosnim biljkama, a koristi se za bojenje sira i zgrušavanje mleka.
Literatura
- Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
- Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
- Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
- Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
- Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
- Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
- Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.