Kičmeni nervi

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kičmena moždina i nervi: 1 - prednji rog kičmene moždine; 2 - zadnji rog kičmene moždine; prednji koren (11); zadnji koren (12); 13 - ganglion spinale

Kičmeni nervi (n. spinalis) su deo perifernog nervnog sistema koga sačinjavaju nervi koji polaze sa kičmene moždine. Kod čoveka ih ima 31 par i polaze sa kičmene moždine pomoću dva korena:

  • prednji koren (radix anterior), polazi sa prednjih rogova sive mase kičmene moždine; uglavnom sadrži motorna nervna vlakna za mišiće udova i trupa
  • zadnji koren (radix posterior), polazi sa zadnjih rogova kičmene moždine; grade ga senzitivna nervna vlakna koja ulaze u kičmenu moždinu; njemu je pridodat senzitivni kičmeni nervni čvor (ganglion spinale).

Grane kičmenih nerava

Po izlasku iz kičmene moždine koreni se spajaju i nagrade kičmeni nerv. Deo kičmene moždine sa koga polazi jedan par nerava naziva se segment. Nerv izlazi kroz međupršljenski otvor i grana se na 4 grane:

  • prednja ili motorna grana (ramus anterior)
  • zadnja ili senzitivna grana (ramus posterior)
  • moždanična grana (ramus meningeus)
  • spojnička grana (ramus communicans albus), koja predstavlja spojnicu sa simpatičkim stablom.

Pleksusi

Vratni pleksus
Rameni pleksus
Lumbo-skralni splet

Po izlasku iz kićmene moždine , nervi formiraju spletove (plexus) od koji polaze nervi za pojedine delove tela.

Vratni splet (plexus cervicalis)

Grade ga prednje grane prva četiri kičmena nerva. Od njega polaze dve vrste grana:

  • senzitivne za kožu vrata, uha, ramena i gornjeg dela grudnog koša;
  • motorne koje inervišu mišiće vrata i dijafragmu.

Rameni splet (plexus brachialis)

Rameni splet grade prednje grane od 5. do 8. nerva i prvi grudni nerv. Od njega polaze tri primarna nervna snopa od koji polaze nervi za kožu i mišiće ramena i ruku.

Međurebarni nervi (nervi intercostales)

U predelu grudnog koša se ne formiraju spletovi već od grana spinalnih nerava nastaju međurebarni nervi. U svaki međurebarni prostor ulazi po jedan nerv.

Slabinski splet (plexus lumbalis)

Grade ga od 1-4. slabinskog nerva. Njegove najvažnije grane su:

  • butni nerv (n. femoris) koji inerviše prednje mišiće i kožu prednje strane buta;
  • zaporni nerv (n. obturatorius) koji inerviše unutrašnje mišiće buta i kožu unutrašnje strane buta.

Krsni splet (plexus sacralis)

Grade 4. i 5. slabinski i 1, 2. i 3. krsni nervi. Njegove najvažnije grane su:

  • bočne grane koje inervišu sedalne mišiće;
  • veliki sedalni nerv (n. ischiadicus) koji inerviše zadnje mišiće buta i grana se na lišnjački i golenjački nerv.

Stidni splet (plexus pudendus)

Prednje grane 3, 4. i 5. krsnog nerva grade ovaj splet. Završna grana je stidni nerv, koji inerviše mišiće međice i kožu spoljašnjih polnih organa.

Trtični splet (plexus coccygeus)

Predstavlja ustvari sojnicu prednje grane petog krsnog i trtičnog nerva. Oživčava kožu čmara.

Literatura

  • Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
  • Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
  • Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
  • Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
  • Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
  • Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
  • Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
  • Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog