Salamandridae

Izvor: Bionet Škola
(preusmereno sa Mrmoljci)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Salamandra salamandra (foto:D. Katić)

Salamandridae (mrmoljci i daždevnjaci) je geografski najrasprostranjenija familija repatih vodozemaca kod kojih škrge postoje samo u larvalnom životu. Veličina tela se kreće od male ka srednjoj i kod većine vrsta retko prelazi 20 cm u dužinu. Koža sadrži žlezde koje luče otrovan sekret i jarko je obojena što predstavlja upozorenje drugim životinjama o njihovoj otrovnosti, a njima samima zaštitu. Imaju dobro razvijene udove kao i oči sa kapcima. Kopneni oblici žive u rupama i pod kamenjem vlažnih šuma i subalpskih livada, odakle izlaze za vreme blagih, vlažnih noći. Pripadaju joj tritoni (mrmoljci) i daždevnjaci.

Razmnožavanje i razviće

Oplođenje je unutrašnje i roditelji ne vode brigu o jajima. Iz jaja se izlegu larve koje žive u vodi. Izuzetak su neke viviparne vrste koje rađaju potpuno metamorfozirane mlade slične odraslim jedinkama. Metamorfoza može da bude i nepotpuna.

Kod nekih populacija roda Notophthalamus se u toku razvića javljaju tri faze: vodena larva, kopneni oblik koji nema sposobnost razmnožavanja i koji se posle nekoliko godina vraća u vodu i postaje polno zreo. Fakultativna neotenija se takođe javlja kod nekih vrsta daždevnjaka. Neke vrste pokazuju jaku tendenciju da se iz godine u godinu vraćaju u mesta parenja.

Veličina

Od 70 do 350 mm

Stanište

Naseljavaju raznolika staništa kao što su šumska, livadska. Terestičnim salamandridama su potrebni vlažni uslovi i obično naseljavaju gustu vegetaciju ili pukotine pod stenama. Voda im je potrebna za reprodukciju. Mnogi se razmnožavaju u barama, jezerima i planinskim potocima. Larva je osetljiva na predatore i zato im za ramnožavanje odgovaraju privremene bare koje nisu naseljene ribama, larvama vilinih konica i drugim vodenim predatorima.

Rasprostranjenost

Geografska distribucija je veća od bilo koje familije repatih vodozemaca, sa četiri glavna centra rasprostranjenja:

  • Evropa i to većina vrsta u čitavoj Evropi
  • Južna Afrika
  • Azija (posebno u Indiji, Južnoj Kini i kopnu jugoistočne Azije)
  • Severna Amerika fde žive dva endemska roda


Sistematika i konzervacioni status

Postoji oko 55 vrsta (u 15 rodova) koje su svrstane u ovu, po morfologiji i ponašanju veoma raznovrsnu, familiju. Neformalno se dele na dve gupe:

  • daždevnjaci, koji su samo razmnožavanje vezani za vodu;
  • mrmoljci (tritoni), koji su više vezani za vodu i

Rodovi koji pripadaju ovoj familiji su:

Većini salamandrida preti gubitak staništa kao rezultat deforestacije, urbanizacije i intenzine agrikulture. Neke vrste koegzistiraju sa ljudima koji se bave tradicionalno poljoprivredom koja uključuje kreiranje drvoreda, živica i lokvi za napoj stoke. Moderne poljoprivredne metode su katasrofalne za amfibije generalno. Bare se zakopavaju. Pesticidi, herbicidi i hemijska đubriva su izuzetno stetni za vodozemce.

Vodozemci na Internetu
AmphibiaWeb
Vodozemci Srbije
PMF - biologija NS
БСЭ
AnimalDiversity Web
Amphibians and Reptiles of Europe
Tree of Life
Amphibian Species

Literatura

  • Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov Brigita, Radović, I, Miličić Dragana, Petrov I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum sa radnom sveskom), Biološki fakultet, Beograd, 2000
  • Petrov Brigita: Skripta za studente molekularne biologije
  • www.tolweb.org/tree?group=Amphiumidae&contgroup=Caudata
Snežana Trifunović, dipl. biolog
Bubamara.gif