Sinapsa
Iz projekta Bionet Škola
Informacija u obliku akcionog potencijala se sa jedne na drugu nervnu ćeliju ili sa nervne na mišićnu ćeliju prenosi kroz specijalizovane međućelijske veze komunikacijskog tipa, sinapse ili nervni centri.
Sadržaj |
Podela sinapsi
Prema položaju gde se obrazuju dele se na:
- centralne, koje se obrazuju u CNS-u
- periferne, ostvaruju se između nadražljivih ćelija na periferiji organizma.
Prema načinu prenošenja nadražaja dele se na:
- električne koje se osvaruju:
- u CNS-u između dendrita dve nervne ćelije (dendro-dendritske sinapse):
- na periferiji između srčanih i glatkih mišićnih ćelija.
- hemijske koje se ostvaruju:
- u CNS-u najčešće kao akso-dendritske sinapse;
- na periferiji između aksona perifernih nerava, kako somatskih tako i vegetativnih, i svih ostalih ćelija.
Električne sinapse, nazivaju se još i pukotinaste veze, predstavljaju direktno provođenje akcionog potencijala sa jedne ćelije na drugu preko posebnih kanala dve blisko priljubljene membrane. U ovim sinapsama provođenje može da bude dvosmerno: sa presinaptičke na postsinaptičku membranu i obrnuto.
Sinapsa CNS-a (centralne sinapse)
Centralne sinapse se ostvaruju između nervnih delija u centralnom nervnom sistemu.
Tipovi
Prema tome koji delovi neurona stupaju u međusobne veze razlikuje se nekoliko tipova sinapsi:
- akso-dendritske, uspostavljaju se između aksona jedne i dendrita druge nervne ćelije;
- akso-somatske, kada je sinapsa između aksona jedne i tela druge nervne ćelije;
- dendro-dendritske uspostavljaju se između dendrita dve nervne ćelije;
- akso-aksonalne u kojima su aksoni dva neurona u međusobnoj vezi;
- telo-dendritske, telo jedne i dendriti druge nervne ćelije.
Građa
Sinapsa se sastoji od:
- presinaptičke membrane nervnog završetka (najčešće ima izgled čvorića pa se naziva sinaptički čvorić) sa koga se impuls prenosi na naredni neuron koji je sa njme u vezi, sinapsi; unutar njega se nalaze mitohondrije i sinaptičke vezikule; mitohondrije obezbeđuju energiju neophodnu za sintezu hemijskog medijatora (transmitera) u vezikulama;
- sinaptičke pukotine je međuprostor koji razdvaja dva neurona u sinapsi, odnosno, razdvaja presinaptičku i postsinaptičku membranu;
- postsinaptička membrana je membrana tela ili nastavaka (dendrita ili aksona) drugog neurona na koga se nervni impuls prenosi; ona sadrži receptore koji za sebe vezuju hemijski transmiter i omogućavaju nadraživanje postsinaptičkog neurona.
Mehanizam prenošenja impulsa kroz hemijsku sinapsu
Pod uticajem nervnog impulsa, koji je stigao u nervni završetak, iz vezikula se oslobađa hemijski medijator, acetil holin. Medijator difunduje kroz presinaptičku membranu u sinaptičku pukotinu. Na postinaptičkoj membrani nalaze se mnogobrojni receptori koji vezuju za sebe hemijski transmiter što izaziva nadraživanje postsinaptičkog neurona, njegovu aktivaciju (ekscitaciju) ili inhibiciju.
Fiziološke osobine prenošenja kroz sinapsu:
- vrši se isključivo u jednom pravcu: od presinaptičke ka postinaptičkoj membrani;
- odvija se usporeno u odnosu na prenošenje nadražaja kros nervno vlakno i naziva se sinaptičko zadržavanje; do toga dolazi zato što je potrebno vreme da bi se izvršili procesi: oslobađane medijatora, difuzija u sinaptičku pukotinu, njegovo vezivanje za receptore u postsinaptičkoj membrani;
- posle produženog nadražaivanja dolazi do zamaranja što se ispoljava prvo u smanjenom, a zatim i u potpunom prestanku refleksnog odgovora; do zamorljivosti dolazi zbog: smanjenje rezervi hemijskog medijatora, smanjene osetljivosti postsinaptičke membrane, smanjuju se energentske rezerve neophodne za prenošenje nadražaja;
Periferne sinapse
U zavisnosti od toga između kojih tipova ćelija se ostvaruju, dele se na:
- nervno-efektorske
- nervno-nervne
- efektorsko-efektorske
Nervno-efektorske sinapse
Nervno-efektorska sinapsa je morfofiziološka struktura preko koje je motorni neuron u vezi sa, efektorom (radnim organom):mišićnim vlaknom ili žlezdom. Ta veza obezbeđuje prelazak nadražaja sa nervnog vlakna na inervisanu ćeliju radnog organa (efektora).
Građa nervno-mišićne sinapse
Građa nervno-mišićne sinapse je vrlo slična centralnoj sinapsi, jer je čine:
- presinaptička membrana nervnog završetka sa sinaptičkim vezikulama i hemijskim transmiterom u njima;
- sinaptička pukotina;
- postsinaptička membrana radnog organa, koja je naborana čime s enjena površina mnogostruko uvećava.
Mehanizam prenošenja impulsa
Kada nadražaj dođe do nervnog završetka, iz vezikula se oslobađa acetil holin i difunduje u sinaptičku pukotinu. Iz nje prelazi u postsinaptičku membranu u vezuje se za holinoreceptor gradeći pri tome kompleks acetilholin-holinoreceptor. To u mišiću izaziva stvaranje potencijala motorne ploče koji inicira stvaranje akcionog potencijala čime se mišić nadražuje i kontrahuje.
U sinaptičkoj pukotini nalazi se enzim acetil holin esteraza (AChE) koji razgrađuje acetil holin na polazne delove, acetat i holin. Značaj ovog enzima je brza i efikasna razgradnja acetil holina koji je ostvario dejstvo na receptor.
Literatura
- Ćurčić, B: Razviće životinja, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Hale. W, G, Morgham, J, P: Školska enciklopedija biologije, Knjiga-komerc, Beograd
- Kalezić, M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, beograd, 2001
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija. naučna knjiga, Beograd, 1986
- Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997.
- Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997.
- Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989.
- Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990.
- Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001.
- Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995
