Smilje

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Smilje - cvasti glavice
Klasifikacija
Carstvo Plantae
Tip Magnoliophyta
Podtip
Klasa Magnoliopsida
Potklasa
Red Asterales
Podred Asteraceae
Familija Alliaceae
Potfamilija
Rod Antennaria


Smilje (srcopuc, zečje nožice), lat. Antennaria dioica je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice glavočika (fam. Asteraceae).

Naučno ime

Ime roda je poreklom iz latinskog od antenna = pipak (po obliku dlačica), a ime vrste iz grčkog jezika od dioicus = dvodoman.

Sinonimi:

  • Gnaphalium dioicum

Sistematika

  • carstvo: Plantae
  • razdeo: Magnoliophyta
  • klasa: Magnoliopsida
  • red: Asterales
  • familija: Asteraceae
  • rod: Antennaria
  • vrsta: A. dioica, (L.) Gaertn

Opis biljke

Stablo je uspravno i obraslo svilenkastim, gustim dlakama. Donjilistovi su sakupljeni u rozetu pri osnovi stabla, a ostali su naizmenično raspoređeni po stablu. Svi listovi su na licu zeleni, a na naličju srebrnasto dlakavi. Na vrhu stabla su glavičaste cvasti sakupljene od 3 do 12 u štit. Pošto je biljka dvodoma razlikuju se ženske glavice, koje su sa skoro končastim crvenim cvetovima, od muških čiji su cvetovi neugledni i cevasti. Plod je ahenija glatka ili rapava dužine do 1 mm.

Stanište

Ova biljka raste po suvim i sunčanim mestima ili u retkim i svetlim listopadnim šumama planinskih predela. Veoma je rasprostranjena.

Hemijski sastav droge

Kao droga se koristi:

  • vršni deo sa cvastima (Antennariae dioice flos) ili
  • ceo nadzemni deo biljke (Antennariae dioice herba), koji se ređe upotrebljava.

Srcopuc je hemijski nedovoljno proučena biljka, ali je pozanto da sadrži:

  • gorke materije, smole, malo etarskog ulja
  • tanine
  • alkaloide
  • pigmente, mao što je karotin;
  • fitosterole
  • vitamine C i K
  • saponine.

Upotreba

Smilje se koristi u narodnoj mediicni za zaustavljanje unutrašnjih krvarenja iz nosa, pluća, sistema za varenje kao i spoljašnjih rana koje krvare. Ulazi u sastav grudnog čaja za lečenje hroničnog bronhitisa i protiv kašlja. Deluje kao sedativ na snižavanje krvnog pritiska, a kao dobar tonik za jačanje organizma.

Ako se pravilno koristi, u propisanim dozama, nema neželjenog delovanja. Kod osoba preosetljivih na polen biljaka iz familije glavočika može doći do pojave alergije ili kontaktnog dermatitisa.

Zanimljivosti

U starim narodnim pesmama se smilje pominje kao lep i mirisni cvet za kićenje devojaka i momaka (... nit je smilje niti bosilje već miriše duša devojačka...).

Zbog lepote i mirisa cveta i deci su davana imena Smilja ili Smiljka.

Literatura

  • izvor fotografije
  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.