Trepljasti crvi

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Planaria
Klasifikacija
Carstvo Animalia
Tip Platyhelminthes
Podtip
Klasa Turbellaria, (Ehrenberg, 1831)


Trepljasti crvi ili planarije ( lat. Turbellaria) su pljosnati crvi (Platyhelminthes), čije je telo pokriveno jednoslojnim trepljastim epitelom pomoću koga se kreću. Vode slobodnoživeći način života najviše u morima, mada ima i slatkovodnih vrsta kao i onih koje žive na vlažnim mestima na kopnu. Malih su dimenzija , veličine od nekoliko milimetara do nekoliko desetina santimetara (60 cm), koje dostižu neke tropske vrste. Obično su jakih boja, a samo je mali broj vrsta beličast ili bezbojan.

Telo im je listolikog oblika i dorzo-ventralno je spljošteno pa se na njemu razlikuju :

  • trbušna strana je ravna i njome obično puze po podlozi;
  • leđna strana koja je ispupčena.
  • glaveni deo na kome se nalaze različiti čulni organi:
  • čulne dlačice
  • čulne jamice
  • oči
  • dva izraštaja u vidu pipaka (aurikule) na kojima su čulne ćelije.

Kožno-mišićni sloj i parenhim

Kožno-mišićni sloj je izgrađen od:

  • jednoslojnog, trepljastog epitela koji pokriva površinu tela i u kome se nalaze:
    • žlezdane ćelije koje luče sluz čime se olakšava puzanje po podlozi; kod nekih vrsta ovaj sluzavi sekret može da služi za pričvršćivanje za podlogu ili može da bude otrovan;
    • ćelije sa rabditima koje se smatraju posebnim oblikom žlezdanih ćelija; rabditi su posebne štapićaste tvorevine koje se prilikom nadraživanja ovih ćelija izbacuju u spoljašnju sredinu, gde u dodiru sa vodom stvore zaštitni sloj sluzi oko životinje;
  • bazalne membrane koja se nalazi ispod epitela i njegov je proizvod; za nju se pričvršćuju mišići;
  • mišića koji su zaslužni za kretanje i raspoređeni su u nekoliko slojeva sledećim redosledom idući od bazalne membrane ka unutrašnjosti tela:
    • kružni
    • kosi
    • uzdužni

Pored ovih slojevito raspoređenih mišića planarije imaju i dorzo-ventralne mišiće koji se pružaju od leđne ka trbušnoj strani prolazeći kroz parenhim.

Parenhim je vezivno tkivo mezodermalnog porekla i sastoji se od:

  • zvezdastih ćelija spojenih preko nastavaka i
  • tečnosti koja ispunjava međućelijske prostore.

Parenhimsko tkivo ima više uloga:

  • transport hranljivih materija od creva ka unutrašnjim organima procesom difuzije, pošto krvni sistem nije razvijen;
  • transport štetnih i nepotrebnih materija koje nastaju kao prozivodi metabolizma do ekskretornih organa (protonefridija)
  • u njemu se skladište rezervne hranljive materije;
  • kao svako vezivno tkivo daje potporu organima.

Unutrašnji organi

Sistemi organa planarije: a)crevni; b) nervni; c) polni i d) ekskretorni sistem

Crevo se slepo završava u parenhimu i sastoji se iz prednjeg i srednjeg creva. Zadnje crevo i analni otvor ne postoje pa se kroz usni otvor unosi hrana i izbacuju nesvareni produkti. Ždrelo, kao deo prednjeg creva, je dobro razvijeno mišićavo i može da se izbaci kroz usta i njime uhvati plen. Srednje crevo je razgranato po čitavom telu čime se omogućava transport hrane.

Disanje se obavlja celom površinom tela, a krvni sistem nije razvijen. Izlučivanje se vrši protonefridijama koje se prvi put u životinjskom svetu javljaju upravo kod planarija.

Nervni sistem se sastoji od moždane ganglije i vrpci koje polaze od nje, dakle, vrpčastog je tipa. Kod najvećeg broja vrsta od ganglije polazi tri para vrpci: trbušne, leđne i bočne.

Razmnožavaju se na dva načina:

  • polno, imaju složen hermafroditni polni sistem; iako su hermafroditi veoma retko dolazi do samooplođenja;
  • bespolno – poprečnom deobom.

Imaju veliku moć regeneracije pa ako se telo iseče na nekoliko delova iz svakog od njih će se kompletirati nova jedinka.

Klasifikacija

Prema građi creva trepljasti crvi su podeljeni na redove:

Galerija

Literatura

  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Snežana Trifunović, dipl. biolog