Razlika između izmena na stranici „Ž”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 18: Red 18:
  
 
'''Životni faktori''' - pogledaj [[ekološki faktori]]
 
'''Životni faktori''' - pogledaj [[ekološki faktori]]
 +
 +
'''Životna forma''' ili '''ekološka forma''' podrazumeva tipove organizacije biljnih i životinjskih vrsta koji se po svojim fiziološkim, morfološkim i ekološkim i drugim osobinama nalaze u saglasnosti sa ekološkim uslovima staništa koje naseljavaju. Svaka životna forma predstavlja određen način prilagođenosti na date uslove sredine.
  
 
'''Životna sredina''' je prirodni okvir života živih bića,uključujući i ljudsku populaciju,povezanih mnogostrukim vezama i interakcijama:međusobno kao i sa abiotičkim faktorima.Prirodna sredina se može definisati kaobilo koji prostor u kome organizmi egzistiraju bez grube ljudske intervencije.Sa stanovišta biologije i drugih egzaktnih nauka ,životna sredina poima u mnogo širem kontekstu i obuhvata sve komponente koje čine njenu strukturu.To su različiti ekosistemi a njihov skup čini biosferu kao najkrupniji sistem ,najbliži idealnom.
 
'''Životna sredina''' je prirodni okvir života živih bića,uključujući i ljudsku populaciju,povezanih mnogostrukim vezama i interakcijama:međusobno kao i sa abiotičkim faktorima.Prirodna sredina se može definisati kaobilo koji prostor u kome organizmi egzistiraju bez grube ljudske intervencije.Sa stanovišta biologije i drugih egzaktnih nauka ,životna sredina poima u mnogo širem kontekstu i obuhvata sve komponente koje čine njenu strukturu.To su različiti ekosistemi a njihov skup čini biosferu kao najkrupniji sistem ,najbliži idealnom.
 +
 +
'''Životno stanište''' ili '''biotop''' su delovi prostora spoljašnje sredine koji se odlikuju kompleksom specifičnih ekoloških faktora i naseljavaju ih različita živa bića.
  
 
'''Žlezdani epitel''' je vrsta epitelskog tkiva izgrađenog od istovrsnih, žlezdanih ćelija. Žlezdane (sekretorne) ćelije obrazuju jednoslojne epitele koji mogu voditi poreklo od ektoderma ili endoderma. Žlezdani epiteli zajedno sa gradivnim elementima drugih tkiva obrazuju žlezde.
 
'''Žlezdani epitel''' je vrsta epitelskog tkiva izgrađenog od istovrsnih, žlezdanih ćelija. Žlezdane (sekretorne) ćelije obrazuju jednoslojne epitele koji mogu voditi poreklo od ektoderma ili endoderma. Žlezdani epiteli zajedno sa gradivnim elementima drugih tkiva obrazuju žlezde.

Izmena na datum 27. mart 2009. u 00:43

Žaoka predstavlja organ za odbranu i napad opnokrilaca žaokonoša koji predstavlja modifikovanu legalicu.

Žbun je životna forma biljaka kojoj pripadaju one drvenaste biljke za koje je karakteristično da nemaju jasno izraženo stablo, već grananje počinje od same podloge, pri čemu postoji veći broj jačih grana, ili stabala, po debljini i veličini međusobno ekvivalentnih.

Želudac je kesasto proširenje kanala za varenje koje se nalazi u trbušnoj duplji, odmah ispod prečage. Preživari imaju želudac sastavljen od četiri dela: burag, kapura, listovac i sirište, dok je kod sisara sastavljen iz dva dela: žlezdanog i mesnatog želuca.

Živi fosili su vrste koje se vrlo sporo menjaju i traju mnogo duže od ostalih članova svoje grupe.

Život je svojstvo, manifestacija ili stanje organizama, tj. jednog veoma složenog, organizovanog, specifičnog fizičko-hemijskog sistema u kome materija i energija međusobno deluju.

Životna forma – skup adaptivnih oblika (morfološke, fiziološke i anatomske osobine) jedne organske vrste, saglašenih sa staništem u kom se ona nalazi.

Životna zajednica ili biocenoza predstavlja zajednicu živih bića koja živi u određenom ekosistemu.

Životne rezerve predstavljaju nagomilane materije u pojedinim organima živih bića koje se po potrebi mogu koristiti za normalno odvijanje životnih procesa u ćeliji.

Životni ciklus predstavlja period razvića od određenog stupnja jedne do istog stupnja druge generacije.

Životni faktori - pogledaj ekološki faktori

Životna forma ili ekološka forma podrazumeva tipove organizacije biljnih i životinjskih vrsta koji se po svojim fiziološkim, morfološkim i ekološkim i drugim osobinama nalaze u saglasnosti sa ekološkim uslovima staništa koje naseljavaju. Svaka životna forma predstavlja određen način prilagođenosti na date uslove sredine.

Životna sredina je prirodni okvir života živih bića,uključujući i ljudsku populaciju,povezanih mnogostrukim vezama i interakcijama:međusobno kao i sa abiotičkim faktorima.Prirodna sredina se može definisati kaobilo koji prostor u kome organizmi egzistiraju bez grube ljudske intervencije.Sa stanovišta biologije i drugih egzaktnih nauka ,životna sredina poima u mnogo širem kontekstu i obuhvata sve komponente koje čine njenu strukturu.To su različiti ekosistemi a njihov skup čini biosferu kao najkrupniji sistem ,najbliži idealnom.

Životno stanište ili biotop su delovi prostora spoljašnje sredine koji se odlikuju kompleksom specifičnih ekoloških faktora i naseljavaju ih različita živa bića.

Žlezdani epitel je vrsta epitelskog tkiva izgrađenog od istovrsnih, žlezdanih ćelija. Žlezdane (sekretorne) ćelije obrazuju jednoslojne epitele koji mogu voditi poreklo od ektoderma ili endoderma. Žlezdani epiteli zajedno sa gradivnim elementima drugih tkiva obrazuju žlezde.

Žuč je proizvod lučenja ćelija jetre koji se nakuplja u žučnoj kesi, odakle se, a delom i direktno iz jetre, izlučuje u dvanaestopalačno crevo.

Žučne boje ili žučni pigmenti su proizvodi razlaganja hemoglobina, a njihovom redukcijom postaju urobilinogen, urobilin i sterkobilin. Žučne boje su bilirubin i biliverdin.

Žučne kiseline su sastojci žuči koji su obično vezani preko svojih karboksilnih grupa za amino-grupe glikokola i taurina i javljaju se u obliku natrijumovih i kalijumovih soli, a učestvuju u varenju masti.

Žuta mrlja je deo u središtu mrežnjače koji sadrži samo čepiće. Centralni deo žute mrlje se zove fovea centralis i u njemu su krvni sudovi, ganglijske ćelije i retikularni slojevi pomaknuti u stranu i ne leže na vrhovima čepića.

Žuto telo (lat. corpus luteum) nastaje u Grafovom folikulu posle ovulacije, odnosno izlaska jajeta, a ime je dobilo zbog svoje žute boje.

Žvakanje je proces seckanja i mlevenja hrane, a u njemu učestvuju zubi, pljuvačka, jezik i mišići žvakači.

Biološki rečnik

A ~ B ~ C ~ Č ~ Ć ~ D ~ ~ Đ ~ E ~ F ~ G ~ H ~ I ~ J ~ K ~ L LJ ~ M ~ N ~ NJ ~ O ~ P ~ R ~ S ~ Š ~ T ~ U ~ V ~ Z ~ Ž ~ X ~ Y