Barska kornjača

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Klasifikacija

Carstvo Animalia
Tip Chordata
Podtip Vertebrata
Klasa Reptilia
Potklasa Anapsida
Red Chelonia
Podred Cryptodira

Barska kornjača (Emys orbicularis) je naša najpoznatija i najrasprostranjenija vrsta kornjača iz familije Emydidae. Naseljava mirne i sporotekuće vode južne i srednje Evrope, severozapadne Afrike (Maroko i Tunis) i vlažna područja Srednjeg istoka i centralne Azije pa sve do Dalekog istoka.

Stanište

Ova vrsta živi u slatkovodnim područjima, uključujući bare, jezera, potoke, sporotekuće vode. Gnezde sa na peskovitoj zemlji ili u plitkim vodama koje su bogate zalihama hrane, a gde ima najmanje predatora.

Spoljašnja morfologija

Boja oklopa je prilično jednoobrazna, obično tamna pozadina, često crna, poprskana sitnim pegama, prugasta ili sa žutim šarama. Oblik i boja oklopa se menja tokom života. Mladi imaju oble oklope koji su na dorzalnoj strani grubi i malo grebenasti, a boja je tamnosmeđa i crna. Veličina oklopa varira od 12 - 38 cm. Oklop ima od 12 pari ivičnih pločica. Glava, udovi i rep su tamnožute boje sa svetlosmeđim pegicama. Koža glave je glatka, a prsti udova su spojeni plovnim kožicama. Mužjaci ranije polno sazrevaju od ženki i uglavnom su sitniji od ženki.

Razmnožavanje

Nakon postizanja polne zrelosti u dobi od 5-6 godina i određenog ponašanja u cilju udvaranja dolazi do kopulacije. Ženka snese oko 8- 10 jaja sa belom i tvrdom ljuskom dužine 15-25 mm. Ženka odabira mesto za gnezdo na tvrdom terenu bez trave i drugog rastinja. Repom buši rupu u tlu i u nju polaže jaja a zatim zatrpava zemljom i napušta gnezdo. Posle 90 do 100 dana inkubacije ako su uslovi povoljni mladi izlaze iz jaja. Neke , koje se pare više puta godišnje, prezimljavaju u jajima iz kojih izlaze tek sa nastupanjem toplog vremena, odnosno, u proleće.

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj: Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog