Biodiverzitet
Biodiverzitet (biološka raznovrsnost) predstavlja raznovrsnost svih živih bića na planeti Zemlji, odnosno, sveukupnost:
- gena, genetički diverzitet
- vrsta, diverzitet vrsta (specijski diverzitet) i
- ekosistema, ekosistemski diverzitet.
Sadržaj
Genetički diverzitet
Genetički diverzitet predstavlja skup gena svih postojećih živih bića na našoj planeti pošto je svaki organizam neponovljiva kombinacija gena.
Diverzitet vrsta
Sve vrste na našoj planeti od postanka života do danas predstavljaju specijski diverzitet. Procenjuje se da na Zemlji živi preko 80 000 000 vrsta, a po nekim skromnijim procenama taj se broj kreće oko 30 - 35 000 000 vrsta, a do sada je determinisano oko 1,5 miliona vrsta.
Smatra se da je ukupan broj opisanih vrsta 1,747,851 (prema LeCointre i Guyader, 2001). Spisak najpoznatijih taksona:
- prave bakterije - 9021
- arhebakterije (Archaea) - 259
- mahovine (Bryophyta) - 15000
- prečice (Lycopodiophyta) - 1275
- Paprati (Polypodiophyta) - 9500
- golosemenice - 601
- Skrivenosemenice (Magnoliophyta) - 233885
- Gljive (Fungi) - 100800
- Sunđeri (Porifera) - 10 000
- Žarnjaci (Cnidaria) - 9000
- Rotatoriej (Rotifera) - 1800
- Pljosnati crvi (Plathelminthes )- 13780
- Mekušci (Mollusca) - 117459
- Člankoviti crvi (Annelida) - 14360
- Nematode (Nematoda) - 20000
- Pauci (Arachnida) - 74445
- Zglavkari (Crustacea ) - 38839
- Insekti - 827875
- Bodljokošci (Echinodermata) - 6000
- rušljoribe (Chondrichthyes) - 846
- Košljoribe (Actinopterygii) - 23712
- Današnji vodozemci (Lissamphibia) - 4975
- Sisari (Mammalia) - 4496
- Današnje kornjače (Chelonia) - 290
- Gušteri i zmije (Squamata)- 6850
- Ptice (Aves) - 9672
- Ostali - 193075
Zanimljivi tekstovi
Ekosistemski diverzitet
Ekosistemski diverzitet predstavlja raznovrsnost staništa, biocenoza kao i svih procesa koje vrše organizmi u sklopu ekosistema.
Crne knjige
Zbog toga je sačinjena tzv. Crna knjiga kao spisak istrebljenih vrsta od strane čoveka. Podaci svetskih organizaciju za zaštitu životne sredine o ugroženosti biodiverziteta su poražavajući:
- svakoj četvrtoj vrsti sisara preti istrebljenje;
- najugroženije vrste su: majmuni, tigrovi, velike pande, slonovi, tibetanske antilope, različite vrste *krokodila, zmija i kornjača i mnoge druge;
- procenjuje se da svakog dana nestane oko 36 000 vrsta;
- pred izumiranjem je i oko 50% biljaka
- za samo 30 godina unušteno jnje skoro 20% tropskih kišnih šuma
- isušeno je oko 50% močvarnih područja itd.
Raznovrsnost živog sveta najbolje je proučena kod evolutivno najsavršenijih biljaka i životinja pri čemu se misli na skrivenosemenice (cvetnice), među biljkama, odnosno, sisare, kičmenjake, u fauni.
Prema biološkoj raznovrsnosti naša zemlja predstavlja jedan od 6 evropskih i jedan od 153 svetskih centara biodiverziteta.
Crvene knjige
Opstanak mnogih biljnih i životinjskih vrsta danas je ugrožen, mnoge se nalaze pred iščezavanjem, a veliki broj je zauvek nestao. Prvi i veoma značajan korak u ostvarivanju zaštite jeste evidentiranje ugroženih vrsta flore i faune.
Tome služe Crvene knjige. One predstavljaju naučno-stručne publikacije u kojima su navedene sve vrste organizama koje podležu zaštiti prema međunarodnoj klasifikaciji stepena ugroženosti:
- vrste pred istrebljenjem;
- vrste u opasnosti od istrebljenja;
- ranjive (osetljive vrste);
- retke vrste.
- http://www.wwf.rs/nasa_planeta/biodiverzitet/ WWF - "World Wildlife Fund"
- http://www.zzps.rs/novo/index.php?jezik=sr&strana=zastita_prirode_bioloska_raznovrsnost_biodiverzitet Zavod za zaštitu prirode Srbije
- http://www.sepa.gov.rs/index.php?menu=205&id=204&akcija=showXlinked Agencija za zaštitu životne sredine Srbije
- https://www.iucn.org/ IUCN - International Union for Conservation of Nature
Literatura
- Đukanović, Mara: Ekološki izazov, Beograd, 1991.
- Janković, M: Biodiverzitet, Beograd, 1995.
- Janković, M.,Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
- Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986.
- Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.
- Tatić, B, Kostić, G: Naša prirodna dobra i potreba njihove zaštite, CEA i ZUNS, Beograd, 1996.
- Tatić, B, Baloš, D, Đukić, Radmila, Karas, Mila: Botanički priručnik, Beograd, 1997.