Crni nosorog

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 21:01, 30. septembar 2015. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Afrički nosorog

Afrički ili crni nosorog ( Diceros bicornis) je najbrojnija i najpoznatija vrsta nosoroga sa dva roga od kojih je prednji znatno veći.

Opis

Visina mu je do 1,5 m, a težina do 2 t. Boja kože može da varira od žutobraon do tamno braon, generalno je boja siva. Boja zavisi od okruženja u kome vrsta živi. Koža je gola, bez dlaka izuzev na kratkim i zaobljenim ušima. Dužina repa je oko 0,7 m. Mužjaci su neznatno krupniji od ženki.

Ima dva roga, prednji duži (42 do 128 cm) i zadnji kraći (od 20 do 50 cm), a u nekim slučajevima ima i treći rog koji je jako mali. Rogovi su izgrađeni od keratina. Ženke obično imaju duže i tanje rogove od mužjaka.

Rasprostranjenost

Njegov areal rasprostranjenja je ranije bio mnogo širi i obuhvatao je celu Afriku, dok danas živi uglavnom u prašumama centralne i istočne Afrike, a sigurna budućnost za njegov život i opstanak su verovatno nacionalni parkovi i rezervati.

Stanište

Crni nosorog živi u različitim staništima od pustinje do pašnjaka i tropskih i subtropskih. Prisutni su i u afričkim šumama, naročito u oblastima gde one prelaze u pašnjake.

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
  • Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
  • Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
  • Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog