Detelina kamenjarka

Anthyllis vulneraria

Detelina kamenjarka (ranjenik, ranjenica, alpski ranjenik, belodun, zečja detelina), (lat. Anthyllis vulneraria), je jednogodišnja ili dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice mahunarki (Fabaceae).

Naučno ime

Ime roda potiče od gr. anthos = cvet i julos = malja, zbog dlakavih čašičnih listića, a ime vrste od lat. vulnus = rana (koristi se kao epitelizant).

Sinonimi:

• A. alpestris
• A. vulneraria L. var. alpestris Kit.
• A. vulgaris A. Kern
• Vulneraria heterophylla Moench.

Sistematika

• carstvo: Plantae
• razdeo: Magnoliophyta
• klasa: Magnoliopsida
• red: Fabales
• familija: Fabaceae
• potfamilija: Faboideae
• rod: Anthyllis

Opis biljke

Stabljika usparavna ili puzeća, dlakava, na preseku okrugla i visoka do 60 cm. Listovi složeni neparno perasto pri čemu su prizemni sa dugačkom drškom, a ostali sedeći. Cvetovi su leptirasti sa kruničnim listićima koji su bledoružičasti, žuto do crveno obojeni i cevastom, maljavom čašicom. Sakupljeni su u loptaste, glavičaste cvasti koje se nalaze na vrhu stabljika. Plod je mahuna sa 2-8 belih semena.

Stanište

Rasprostranjena je po balkanskim planinama, Alpima i Karpatima. Naseljava suve i umerenovlažne livade brdskoplaninaskog pojasa na krečnjačkom i siromašnom zemljištu. Pripada planinskim heliofitama.

Hemijski sastav droge

U farmaceutske svrhe, kao droga, se koristi:

• nadzemni deo biljke sa cvetom (Anthyllidis herba) i
• cvet (Anthyllidis flos).

Ti delovi biljke sadrže:

• tanine;
• saponine;
• pigmente iz grupe flavonoida: ksantofil, antocijan
• sluz

Upotreba

Koristi se u narodnoj medicini najčešće spolja kao sredstvo u vodu dekokta za zarastanje rana, zatim kod povreda tipa distorzija i kontuzija kao i kod opekotina, eritema. Osim za spoljašnju upotrebu, ulazi i u sastav čajeva za čišćenje organizma i krvi kao i diuretskih čajeva.

Album fotografija: Biljke Hercegovine

Literatura

• Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
• Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
• Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
• Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
• Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
• Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
• Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
• Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
• Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
• Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.
• Šilić, Č:Atlas drveća i grmlja, ZUNS Sarajevo i ZUNS Beograd, 1990.

Snežana Trifunović, dipl. biolog