Razlika između izmena na stranici „Elapidae”
(→Klasifikacija) |
(→Klasifikacija) |
||
Red 90: | Red 90: | ||
**''[[Astrotia stokesii]]'' | **''[[Astrotia stokesii]]'' | ||
− | 3. potporodica '''[[Laticaudinae]]''' | + | 3. potporodica '''[[Laticaudinae]]''', sa dva roda: |
− | + | *''[[Laticauda]]'', morski krajtovi kojima pripada 6 vrsta | |
+ | *''[[Pseudolaticauda]]'', rod morskih zmija kome pripadaju dve vrste. | ||
== Literatura== | == Literatura== |
Izmena na datum 11. oktobar 2011. u 20:14
Klasifikacija |
||||||||||||||||
|
Elapidae su porodica otrovnih zmija kojoj pripadaju neke od najopasnijih otrovnica kobre, mambe, krajtovi i koralne zmije.
Opis
Sve vrste ove porodice imaju dugačak otrovni zub sa uzdužnim žlebom na prednjem delu gornje vilice koja je jako skraćena (po tome pripadaju grupi Proteroglypha). Imaju dugačko, tanko telo pokriveno glatkim krljuštima. Glava je pokrivena širokim rožnim pločicama, a oči imaju okrugle zenice.
Uglavnom su male ili srednje veličine, mada ima i onih čija dužina prelazi 4 m. Tako je kraljevska kobra najveća otrovna zmija na svetu jer može da pređe dužinu od 4 m (postoje podaci da su neki primerci dostigli dužinu od 5, 5 m).
Većinom se razmnožavaju nošenjem jaja (oviparnost, mada ima i nekih ovoviviparnih vrsta (npr. Hemachatus haemachatus). Takođe, većina vrsta su dnevne mada ima izuzetaka koji pripadaju noćnim životinjama.
Otrov
Sve zmije iz ove porodice su otrovne i potencijalno smrtonosne po čoveka. Njihov otrov uglavnom pripada neurotoksinima, iako mnnoge vrste sadrže i neke druge toksine kao što su kardiotoksini i citotoksini. Koriste ga da bi plen učinile nepokretnim, a i da se odbrane od neprijatelja. Većinom su velike zmije pa je i količina otrova koji ubrzgavaju prilikom ujeda velika te se smatraju najotrovnijm zmijama. Primeri za to su azijska kraljevska kobra, afrička crna mamba, krajt ili australijski primorski tajpan.
Stanište
Naseljavaju veoma raznovrsna staništa te mogu biti:
- arborealne, žive na drveću (npr. rodovi Pseudohaje, Dendroaspis, Hoplocephalus);
- manje ili više specijalizovane za život u zemljištu, bilo vlažnom bilo suvom (npr. Ogmodon, Parapistocalamus , Simoselaps , Toxicocalamus , Vermicella );
- morske (Hydrophiidae).
Rasprostranjenost
Terestične (zemljišne) vrste se nalaze širom sveta u suptropskim i tropskim predelima, osim u Evropi. Morske zmije žive uglavnom u Indijskom okeana i jugozapadnom Pacifiku, a jedna vrsta Pelamis platura se proteže preko Pacifika sve do obala centralne i Južne Amerike.
Klasifikacija
Porodica Elapidae podeljena je na tri potporodice:
1. potporodica Elapinae, kojoj pripada 15 rodova:
- Calliophis, pripada mu 11 vrsta koralnih zmija koje žive u Aziji;
- Micrurus, pripada mu 76 vrsta koralnih zmija;
- Micruroides, sadrži samo jednu vrstu koralnih zmija:
- Micruroides euryxanthus, koja živi u Arizoni
- Sinomicrurus, sa 5 vrsta;
- Aspedilaps, afričke koralne zmije kojima pripadaju dve vrste;
- Boulengerina, jedna vrsta vodenih kobri;
- Dendroaspis, rod mambi sa 4 vrste;
- Elapsoidea, sa 10 vrsta;
- Hemachatus, sa jednom jedinom vrstom:
- kobra pljuvara, (Hemachatus haemachatus);
- Hemibungarus, sa jednom jedinom vrstom
- Hemibungarus calligster, orijentalna koralna zmija
- Naja, rod kobri sa 25 vrsta;
- Ophiophagus, sa jednom jedinom vrstom:
- kraljevska kobra (Ophiophagus hannah), najveća otrovna zmija na svetu;
- Pseudohaje, sa dve vrste kobri koji žive na drveću;
- Walterinnesia, pustinjske kobra sa dve vrste;
2. potporodica Hydrophiinae, koja je ranije bila zasebna porodica ali se sada uvršćuje u porodicu Elapidae
- Acalyptophis, rod morskih zmija sa samo jednom vrstom:
- Acanthophis, rod smrtnica sa 9 vrsta;
- Aipysurus, rod indo-pacifičkih morskih zmija sa 7 vrsta;
- Aspidomorphus, sa tri vrste;
- Astrotia, rod morskih zmija sa jednom vrstom:
3. potporodica Laticaudinae, sa dva roda:
- Laticauda, morski krajtovi kojima pripada 6 vrsta
- Pseudolaticauda, rod morskih zmija kome pripadaju dve vrste.
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Bačić,T, Erben, R, Krajačić, M (2004): Raznolikost živog sveta, Školska knjiga, Zagreb
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
- Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
- Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
- Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Michael Bright (2006): 1000 čuda prirode, Mladinska knjiga, Beograd
- Pavičić,V, Klemenčić, M, Ređep Anđelka (1994): 1000 pitanja, 1000 odgovora. Mosta, Zagreb
- Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Stanković, S.: Uporedna anatomija kičmenjaka, naučna knjiga, Beograd, 1950.
- Simonović, P, Tomović, Ljiljana, Radojčić, Jelena, Krizmanić, I, Marić, S (2004): Sistematika vertebrata (praktikum), NNK Internacional, Beograd
Kategorije > Šabloni
Kategorije > Životinje
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Hordati
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci > Gmizavci
Kategorije > Životinje > Kičmenjaci > Gmizavci > Zmije i gušteri
Kategorije > Otrovna živa bića > Otrovne životinje