Endotel

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 12:46, 17. decembar 2007. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi) (New page: Endotel Iz projekta Википедија Skoči na: navigacija, pretraga Građa zida arterijeEndotelske ćelije (endotel) su mezodermalnog porekla, obrazuju jednoslojan pločast epitel ka...)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Endotel Iz projekta Википедија Skoči na: navigacija, pretraga

Građa zida arterijeEndotelske ćelije (endotel) su mezodermalnog porekla, obrazuju jednoslojan pločast epitel kapilara i održavaju osnovni metabolizam organizma. Preko njih se razmenjuju različite materije i gasovi između krvi i ćelija tkiva koja se nalaze oko kapilara. Pružaju se paralelno pravcu pružanja kapilara. Kapilari su prisutni unutar svih organa i pored toga što obezbeđuju razmenu materija oni predstavljaju i rezervoar krvi kao i mesto u kome se odvijaju procesi metabolizama.

Sadržaj [sakrij] 1 Građa i osobine endotelske ćelije 2 Tipovi kapilara 3 Literatura 4 Spoljašnje veze


1 Građa i osobine endotelske ćelije [uredi]

Karakteristično za ove ćelije jeste:

tanak sloj citoplazme sa organelama, koji gradi zid kapilara. jedro elipsoidnog oblika,svetlo (euhromatinsko), pokriveno je citoplazmom i štrči u šupljinu kapilara. U perifernom delu citoplazme nalaze se organele kao što su:

Goldžijev aparat; mali broj sitnih mitohondrija; malobrojne cisterne hrapavog endoplazmatičnog retikuluma; slobodni ribozomi; veliki broj U centralnom delu citoplazme nalaze se intermedijerni filamenti, elementi citoskeleta, dok u drugim delovima ima i aktinskih filamenata.

Endotelske ćelije imaju sposobnost mitotičkih deoba na račun čega kapilari rastu (angiogeneza) ili se obnavljaju posle oštećenja. Na umnožavanje (proliferaciju) ovih ćelija utiču makrofagi verovatno izlučivanjem nekog faktora koji stimuliše deobu ovih ćelija.


2 Tipovi kapilara [uredi]

Prema morfologiji, odnosno, karakteristikama citoplazme kapilari se klasifikuju u dva tipa:

kontinuirani, sa neprekidnim slojem citoplazme diskontinuirani, kod kojih je na pojedinim mestima kontinuitet prekinut prisustvom pora nazvanih fenestri (prozorčići), kroz koje je ubrzana razmena materije između krvi i tkivnih ćelija. Kontinuirani kapilari karakteristični su za:

mišićno tkivo; nervno tkivo; pluća; limfne organe; egzokrine žlezde; masno tkivo. Diskontinuirani kapilari nalaze se u:

tkivu jetre; tkivo slezine; kori nadbubrežne žlezde.

3 Literatura [uredi]

Milin J. i saradnici: Embriologija, Univerzitet u Novom Sadu, 1997. Pantić, V:Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, Beograd, 1997. Pantić, V: Embriologija, Naučna knjiga, beograd, 1989. Popović S: Embriologija čoveka, Dečije novine, Beograd, 1990. Trpinac, D: Histologija, Kuća štampe, Beograd, 2001. Šerban, M, Nada: Pokretne i nepokretne ćelije - uvod u histologiju, Savremena administracija, Beograd, 1995. Šerban, M, Nada:Ćelija-strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001.