Hormoni štitne žlezde
Hormoni štitine žlezde učestvuju u regulaciji osnovnih metaboličkih procesa delujući na skeletne mišiće, srce, jetru i bubrege. Prema hemijskoj prirodi su derivati aminokiseline tirozina. Da bi ostvarili svoje dejstvo moraju da se vežu za receptorni protein koji se nalazi u jedru ćelije. Štitna žlezda pod kontrolom tireotropnog hormona (TSH) adenohipofize luči:
- tiroksin (T4), koji se u krvi nalazi u najvećoj količini od svih hormona štitne žlezde
- trijodotironin (T3), koji je fiziološki aktivniji od T4 hormona
- dijodotironin, ima ga u mnajoj količini
Sadržaj
Biosinteza
Sintetišu se jodinacijom aminokiseline tirozina koji je vezan za tireoglobulin, tako da njihova sinteza zavisi od prisustva joda. Čovek treba dnevno da unese 150-300 mikrograma joda preko hrane da bi se hormoni normalno sintetisali. U tankom crevu se jod iz hrane prvo redukuje u jodide, a zatim resorbuje u krv. U krvnoj plazmi se nalazi u dva oblika:
- slobodan
- vezan za proteine.
U tiroidnoj žlezdi jodidi aktivnim transportom, nazvanim jodna pumpa, dospevaju u tireocite gde se odvijaju ciklični procesi:
- jodinacije (ugrađivanje joda) tirozina unutar tireoglobulina,
- jodirani tironin se kombinuje tako pto nastaju od dva molekula dijodotironina T4 (T4 - 4J), a po jedan molekul monojodotirozina i dijodotironina grade T3 (T3 - 3J)
- razlaganje tireoglobulina čime se otpuštaju T3i T4 kao slobodni jodotirozin i jodotironin
- dejodinacija kojom se oslobađaju jodidi da bi ponovo bili upotrebljeni za nove jodinacije
Izlučivanje, prenošenje i metabolizam hormona
Hormoni T3 i T4 se oslobađaju od tireoglobulina dejstvom enzima proteaze, a sam proces je proteoliza. Proteoliza se odvija u lizozomima ćelija štitne žlezde (tireocite) koje hormoni napuštaju i iz njih prelaze u krv. Na aktivnost preoteaze utiče TSH adenohipofize. TSH na lučenje hormona štitne žlezde deluje po principu negativne povratne sprege: kada se količina tiroidnih hormona u krvi poveća to deluje na štitnu žlezdu koja prestaje sa lučenjem TSH.
Tiroidnih hormoni se krvlju transportuju vezani za proteine:
- tiroksin-vezujući globulin (TBG)
- tiroksin-vezujući prealbumin (TBPA)
- albumin (ALB).
T4 u krvi ima poluživot od 6-7 dana, dok je poluživot T3 znatno kraći. Dejodinacija tiroksina odvija se u tkivima uporedo sa njihovom metaboličkom aktivnošću, što je posebno izraženo u skeletnim mišićima.
Fiziološka uloga
Tiroidni hormoni učestvuju u:
1. regulaciji metabolizma:
- povećavaju metabolizam u svim ćelijama osim u mozgu, testisima, materici, limfnim čvorovima i slezini
- katalizuju oksidativne procese u mitohondrijama i ubrzavaju razlaganje glikoze
- ubrzavaju katabolizam proteina
- povećavaju metabolizam masti, holesterola, čime se smanjuje njihova količina u krvi
- povećavaju metaboličko odstranjivanje steroida, vitamina B i mnogih lekova
- ubrzavaju rad srca
2. rastu i sazrevanju:
- podstiču rast kostiju u dužinu i okoštavanje
- stimulišu lučenje hormona rasta
3. učestvuju u radu nervnog sistema i čula:
- povećavaju razdražljivost nervnih ćelija
- podstiču budnost i brzinu reagovanja na nadražaje
- neophodni su za mentalni razvoj čoveka
4. učestvuju u razmnožavanju:
- održavaju normalnu trudnoću
Regulacija lučenja hromona
Lučenje hormona štitne žlezde regulisano je pomoću dva puta:
- humoralnog koji predstavlja uticaj TSH, adenohipofize, odnosno, TRH hipotalamusa; vrši se mehanizmom negativne povratne sprege: povećanje slobodnih tiroidnih hormona u krvi izaziva smanjenje lučenja TSH i obrnuto;
- neuralnog koji je značajan u uslovima kada na organiozam deluju:
- stresori, kakvi su npr. hemoragija, udisanje etra, imobilizacija i dr. smanjuju lučenje hormona
- niske i visoke temperature
Literatura
- Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
- Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
- Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
- Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd
- Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
- Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb