Hromozom 20 (čovek)

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 19:36, 7. jul 2014. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
mapiran hromozom 20 - idiogram

Hromozom 20 je autozomni hromozom dvadeseti po veličini u humanom kariotipu. Prema položaju centromere pripada metacentričnim hromozomima. Prema Denverskoj konferenciji iz 1960. g. svrstan je u F grupu. Izgrađen je od 72 miliona parova baza DNK što predstavlja od 2-2,5 ukupne količine DNK u ćeliji. Verovatno sadrži 500 do 600 gena koji nose uputstvo za sintezu proteina. Proteini obavljaju različite funkcije u ćeliji. Promjene u strukturi ili broju hromosoma 20 mogu biti uzrok bolesti i poremećaja u razvoju.

Somatska (telesna) ćelija čoveka ima 46 hromozomoma, sparenih u 23 para sličnih, homologih hromozoma. Izuzetak su ćelije u muškom polu gde je jedan par različitih, heterologih hromozoma (X i Y hromozomi). U svakom od parova jedan hromozom potiče od majke, a drugi od oca. Prema tome, naše ćelije imaju dve kopije hromozoma 20 (jedna poreklom od majke, a druga od oca) ili par ovih hromozoma.

Mapirani geni i bolesti/poremećaji

Bolesti izazvane mutacijama gena na hromozomu 20 su:

  • nedostatak adenozin-deaminaze
  • Alagille-ov sindrom
  • amiotrofična lateralna skleroza
  • autosomno dominantni oblik epilepsije
  • Bardet-Biedl-ov sindrom
  • Hantingtonova bolest
  • Kallmann-ov sindrom
  • McCune-Albright-ov sindromom
  • McKusick-Kaufman-ov sindrom
  • prionske bolesti (Krojcfeld - Jakobsova bolest)
  • progresivna koštana heteroplazija
  • spinalna mišićna atrofija
  • Waardenburg-ov sindrom
  • Wilson-ova bolest

Pogledati

Snežana Trifunović, dipl. biolog

Literatura

  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Hromozomi čoveka

{1} {2} {3} {4} {5} {6} {7} {8} {9} {10} {11} {12} {13} {14} {15} {16} {17} {18} {19} {20} {21} {22} {X} {Y}