Hromozom 5 (čovek)

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 20:50, 28. april 2010. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Hromozom 5 je autozomni hromozom, peti po veličini u kariotipu čoveka.Prema položaju centromere svrstava se u submetacentrične hromozome. Izgrađen je od 194 miliona baznih parova DNK što predstavlja skoro 6% ukupne količine DNK u ćeliji.

Aberacije hromozoma 5

Delecija kratkog kraka hromozoma 5 klinički se ispoljava kao sindrom mačjeg plača (cri du chat). To je prvi delecioni sindrom koga su 1963. g. opisani Lejeune i saradnici.

Klinička slika sindroma mačjeg plača je:

  • mentalna retardacija (umna zaostalost)
  • mikrocefalija
  • antimongoloidni položaj očiju
  • nisko potavljene uši
  • hipertelorizam
  • karakterističan plač kao mjaukanje mačke

Parcijalna trizomija kratkog kraka:

Mapirani geni

Identifikovanje gena na svakom hromozomu predstavlja predmet genetičkih istraživanja. Smatra se da ovaj hromozom verovatno sadrži između 900 i 1.300. Procenjeni broj gena se razlikuju zato što različiti istraživači koriste različite pristupe/metode određivanja nroja gena na hromozomu.

Bolesti

Bolesti i poremećaji uzrokovane mutacijama gena koji su smešteni na hromozomu 5 su:

  • sklonost ka hiperaktivnosti sa nedostatkom pažnje
  • mentalna retardacija u sindromu mačjeg plača
  • hondrokalcinoza
  • ketoacidoza
  • karcinom endometrijuma
  • Klippel-Feilov sindrom
  • megaloblastna anemija
  • porodične febrilne konvulzije
  • karcinom debelog creva
  • Gardnerov sindrom
  • Turcotov sindrom
  • Ehlers-Dunlos sindrom tipovi VI i IX
  • Nethertonov sindrom
  • Maroteaux-Lamyev sindromn
  • Wagnerov sindrom
  • Kokejnov sindrom I
  • Cutis laxa, recesivna, tip 1
  • Hirschprungova bolest
  • sklonost gojaznosti
  • sklonost noćnoj astmi
  • porodična eozinofilija
  • urođeni paukoliki prsti
  • patuljast rast
  • karcinom želuca
  • makrocitna anemija i dr.
Hromozomi čoveka

{1} {2} {3} {4} {5} {6} {7} {8} {9} {10} {11} {12} {13} {14} {15} {16} {17} {18} {19} {20} {21} {22} {X} {Y}

Literatura

  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Snežana Trifunović, dipl. biolog