Razlika između izmena na stranici „Kategorija:Biologija ćelije”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(New page: '''Uvodno o ćeliji''' Upoznavanje građe i funkcije ćelije predstavlja osnovu za svako dublje proučavanje u biologiji i medicini. Grana biologije koja se bavi proučavanjem ćelije na...)
 
Red 1: Red 1:
 +
<div class="note"> Autor tekstova u ovoj kategoriji Snežana Trifunović, dipl. biolog</div>
 +
 +
 
'''Uvodno o ćeliji'''  
 
'''Uvodno o ćeliji'''  
  

Izmena na datum 2. decembar 2007. u 23:25

Autor tekstova u ovoj kategoriji Snežana Trifunović, dipl. biolog


Uvodno o ćeliji

Upoznavanje građe i funkcije ćelije predstavlja osnovu za svako dublje proučavanje u biologiji i medicini. Grana biologije koja se bavi proučavanjem ćelije naziva se citologija. Rezultati proučavanja ćelije doprinose poznavanju i normalnog i patološkog stanja organizma.

Ćelija je osnovna gradivna i funkcionalana jedinica svakog živog bića, osim virusa. U prirodi postoje brojni organizmi čije se telo sastoji iz jedne ćelije, kao što su bakterije, praživotinje, neke alge i gljive. Sa druge strane višećelijski organizmi mogu imati više miliona, biliona, kvadriliona ćelija. Tako se u organizmu odraslog čoveka nalazi oko 1014 ćelija. Iako se sve te ćelije međusobno razlikuju postoje neke osobine koje su zajedničke svim ćelijama:

  • rastenje do veličine koja je karakteristična za datu vrstu ćelije;
  • obavljanje određenih zadataka (funkcija, uloga);
  • primanje signala iz spoljašnje sredine na koje ćelija na određeni način odgovara;
  • život ćelije završava se ili deobom ili ćelijskom smrću; pri deobi ćelija daje nove ćelije;
  • jedinstven hemijski sastav;
  • jedinstvena građa.

Zahvaljujući razvoju tehnike i instrumenata saznanja o ćeliji su postala veća i potpunija. Tehnika mikroskopiranja je danas dovedena skoro do savršenstva – pronalaskom različitih vrsta mikroskopa (elektronski, fazni i dr.)