Kompleks nukleusne pore

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 19:22, 10. oktobar 2015. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kompleks nukleusne pore

Nuklearne pore ili nukleusne pore su specijalna mesta na jedrovoj membrani na kojima se ne uočavaju ni duple membrane ni perinuklearni prostor. Preko njih se obavlja razmena materija između nukleoplazme i citoplazme. Imaju vrlo složenu građu, a njihov broj se menja zavisno od aktivnosti ćelije i njene starosti. Ćelije aktivne u procesima sinteze imaju veći broj pora. Smatra se da se njihov broj po jednom jedru u ćelijama sisara kreće između 3 000 i 5 000.

Građa

Nuklearna pora je izgrađena od dva dela:

  • membranskog i
  • nemembranskog.

Membranski deo je u obliku cilindra koji je postavljen između spoljašnje i unutrašnje jedrove membrane i sa njima povezan. U šupljini tog cilindra smešeten je nemembranski deo koji se vrlo često označava kao kompleks nuklearne pore. Ovaj kompleks je, smatra se, izgrađen od oko 1000 proteina od kojih je kod kičmenjaka između 50 i 100 različitih.

Izgrađen je od dva prstena koji su nazvani citoplazmin i nukleoplazmin prsten. Ovi prstenovi su postavljeni u nivou osnovica cilindra (membranski deo) i okrenuti su jedan ka citoplazmi, a drugi ka nukleoplazmi. Svaki od prstenova izgrađen je od 8 globularnih proteina tako da pokazuje osmozračnu radijalnu simetriju.

Funkcije

Ova struktura vrši selektivan transport velikih molekula (subjedinice ribozoma, RNK, enzime koji učestvuju u replikaciji i transkripciji i dr.) i to mehanizmom aktivnog transporta. Pri aktivnom transportu se ti makromolekuli vezuju za neki protein sa ivice pore i on ih transportuje tako što širi samu poru. Tako se mogu videti pore koje su zatvorene centralnom granulom za koju se pretpostavlja da je novi ribozom ili neka drugi makromolekul zatečen u prolazu kroz poru.

Literatura

  • Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
  • Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
  • Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
  • Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
  • Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998.
  • izvor fotografije: www.scripps.edu/~stoffler/proj/NPC/NPC_white.gif
Snežana Trifunović, dipl. biolog