Razlika između izmena na stranici „Korisnik:Stefann”
(48 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 27: | Red 27: | ||
<tr> | <tr> | ||
<td valign="top"> | <td valign="top"> | ||
− | + | [[Slika:StefanLuketa2014.JPG|300px|l|mini|Promocija knjige "Opšta Protistologija" na Univerzitetu u Nišu (07.11.2014)]] | |
− | [[Slika: | + | [[Slika:Potpisivanjeknjige.JPG|300px|l|mini|Potpisivanje knjige "Opšta Protistologija" na Univerzitetu u Nišu (07.11.2014)]] |
== Biografija == | == Biografija == | ||
− | + | Rođen sam 18. aprila 1990. godine u Sarajevu odakle sam se zajedno sa porodicom odselio u Istočnu Hercegovinu, tačnije u najveći grad te regije – Trebinje. Tu sam završio prvih šest razreda osnovne škole. U drugom razredu me je zainteresovala botanika, a posete baki na selu su me još više privukle ovoj biološkoj nauci. Moj prvi herbarijum sadrži oko 140 vrsta iz različitih delova Istočne Hercegovine, od kojih su mnoge endemične. U ovom periodu počinjem da pored narodnih učim i latinske nazive biljaka. Međutim, pored floristike i sistematike biljaka zainteresovalo me je i pitanje endemizma. Na ovo pitanje nisam mogao u potpunosti tačno da odgovorim sve do šestog razreda kada se detaljnije upoznajem sa evolucionom teorijom Čarlsa Darvina. U tom periodu sam pročitao sledeće knjige ovog poznatog biologa: Put oko sveta jednog prirodnjaka, Moj život i Poreklo čoveka. Naravno, znao sam da "darvinova" literatura nije dovoljna, te sam se detaljnije upoznao i sa teorijama novijeg datuma koje se bave evolucijom i filogenijom živih bića. | |
− | + | Sredinom 2003. godine zajedno sa porodicom preselio sam se iz Trebinja u Novi Sad gde sam završio sedmi i osmi razred osnovne škole i upisao prirodno-matematički smer gimnazije "Jovan Jovanović Zmaj". Nakon završene gimnazije, upisao sam 2009. godine studije biologije na Prirodno-matematički fakultet u Novom Sadu gde sam i diplomirao 2014. godine. Trenutno sam student master studija zoologije na istom fakultetu. | |
− | Sredinom 2003. godine zajedno sa porodicom se iz Trebinja | ||
− | Do danas | + | Do danas sam putovao u Francusku, Nemačku, Italiju, Vatikan, Grčku, Mađarsku, Belorusiju, Hrvatsku i Crnu Goru, dok sam u Bosni i Hercegovini živeo 13 godina. Od jezika solidno poznaje engleski, a sa latinskom leksikologijom sam dobro upoznat. Sa 12 i 13 godina sam dva puta pobeđivao na konkursu porodičnog magazina "Nada" kao modni kreator i tom sam prilikom imao dve modne revije u Beogradu. |
− | U istraživačkoj stanici Petnica bio | + | U istraživačkoj stanici Petnica sam bio dva puta u toku 2006. godine i to na zimskom i prolećnom seminaru. U toku zimskog seminara sam pisao seminarski rad pod nazivom "Sistematika razdela Dinophyta", a na prolećnom seminaru sam realizovao projekat pod nazivom "Determinacija sluzave mase u Petničkoj pećini". U slobodno vreme volim da fotografišem pejzaže i razne elemente prirode. Pored umetničke fotografije, u prirodi fotografišem i biljke, te ove fotografije koristim u mojim tekstovima iz sistematike biljaka. Pored biologije, modnog dizajna i umetničke fotografije interesuje ga još i hemija, geologija, istorija modernog slikarstva kao i arheologija, istorija i lingvistika starih civilizacija Mesopotamije. |
− | [[Slika:Stefan2.jpg|300px|l|mini| | + | U januaru 2008. godine sam formirao blog koji je posvećen algologiji i nosi naziv Algoloblog. Posle par dana nakon objavljivanja prvih tekstova na Algoloblogu diplomirani biolog Snežana Trifunović, autor prvog biološkog sajta na srpskom jeziku – BioNet škole, predlaže mi saradnju koju sam rado prihvatio. Kao saradnik na sajtu BioNet škole objavio sam veći broj tekstova iz različitih oblasti biologije, jedan album fotografija prirode i jedan album crteža različitih struktura i oblika života. Takođe sam učestvovao u izradi biološkog rečnika na ovom sajtu. |
+ | [[Slika:Stefan10.jpg|300px|l|mini|Rim 2008]] | ||
+ | [[Slika:Stefan2.jpg|300px|l|mini|Rim 2008]] | ||
− | U | + | Milija Jovičić, autor poznatog sajta na srpskom jeziku koji se bavi popularizacijom prirodnih nauka - Viva Fizika, takođe predlaže saradnju koja je rezultirala u objavljivanju mojih tekstova na pomenutom sajtu. Prvi tekst na ovom internet mestu sam objavio u septembru 2008. godine. I pored predloženih saradnji autora pojedinih sajtova odbio sam te predloge zbog neažurnosti i neozbiljnosti tih sajtova. U oktobru 2008. godine osnovao sam YouTube kanal na kome se mogu naći originalni putopisi i online predavanja. U septembru 2009. godine osnovao sam drugi blog pod nazivom "Drvo života". Cilj ovog bloga je sistematizacija bioloških nauka i kraći osvrt na savremenu klasifikaciju živih bića. Pored novog bloga, na sajtu BioNet škole u ovom periodu objavio sam i album fotografija nastalih u Hercegovini. Album je nazvan "Flora Hercegovine". Od oktobra 2009. do jeseni 2010. godine bio sam aktivan član naučno-istraživačkog društva studenata biologije "Josif Pančić". U februaru 2010. godine objavio sam svoj prvi album stručnih creteža, takođe na sajtu BioNet škole. Album nosi naziv "Oblici života" i najveći broj crteža ima za tematiku protiste, ali i ćelijske strukture i gljive. Krajem jula 2010. godine objavio sam sedam albuma fotografija nastalih na Staroj planini. |
− | + | U međunarodnom naučnom časopisu "Protistology" tokom 2012. godine objavio sam naučni rad "New views on the megaclassification of life" u kome je dat pregled postojeće literature iz oblasti megaklasifikaciji živog sveta. Takođe, u radu je predložen novi klasifikacioni sistem živog sveta koji podrazumeva 5 domena i 17 carstava. Predložena je i nova nomenklatura visokih taksona koja podrazumeva da se nazivi domena završavaju nastavkom "-biota", subdomena nastavkom "-konta", carstva nastavkom "-ida" i podcarstva nastavkom "-ides". Domen Prionobiota podrazumeva acelularne organizme bez nukleinske kiseline, acelularni organizmi sa nukleinskom kiselinom su klasifikovani u domen Virusobiota, domen Bacteriobiota čine tipični prokariotski organizmi, dok su u domen Archaebiota svrstani specifični organizmi prokariotske građe, a domen Eukaryobiota obuhvata sva živa bića sa eukariotskim tipom organizacije. Početkom oktobra 2014. godine iz štampe izlazi moja prva knjiga pod naslovom "Opšta protistologija". Na Departmanu za biologiju i ekologiju, Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu održana je 7. novembra 2014. godine u 19h promocija ove knjige. | |
− | + | <gallery> | |
+ | Slika:Stefan1.jpg | ||
+ | Slika:Stefan3.jpg | ||
+ | Slika:Stefan4.jpg | ||
+ | Slika:Stefan5.jpg | ||
+ | Slika:Stefan6.jpg | ||
+ | Slika:Stefan7.jpg | ||
+ | Slika:Stefan8.jpg | ||
+ | Slika:Stefan9.jpg | ||
− | + | </gallery> | |
== Knjiga "Opšta protistologija" == | == Knjiga "Opšta protistologija" == | ||
− | [[Slika:PrednjaKoricaOpstaProtistologija.jpg|300px| | + | [[Slika:PrednjaKoricaOpstaProtistologija.jpg|300px|l|mini|Knjiga "Opšta Protistologija"]] |
− | |||
Ova knjiga je zamišljena kao pregled savremenih znanja iz opšte protistologije, biološke nauke koja ima za cilj svestrano izučavanje fenotipske i genotipske prirode najstarijih eukariotskih organizama na Zemlji – protista. Knjiga je namenjena svima koji žele da saznaju više o protistima, odnosno da se upoznaju sa prirodom ovih interesantnih i zagonetnih organizama. Znanja iz protistologije obuhvaćena ovom knjigom su neophodna za razumevanje sistematike protista koja predstavlja izuzetno opširnu granu protistologije. | Ova knjiga je zamišljena kao pregled savremenih znanja iz opšte protistologije, biološke nauke koja ima za cilj svestrano izučavanje fenotipske i genotipske prirode najstarijih eukariotskih organizama na Zemlji – protista. Knjiga je namenjena svima koji žele da saznaju više o protistima, odnosno da se upoznaju sa prirodom ovih interesantnih i zagonetnih organizama. Znanja iz protistologije obuhvaćena ovom knjigom su neophodna za razumevanje sistematike protista koja predstavlja izuzetno opširnu granu protistologije. | ||
+ | |||
+ | '''Motivi za pisanje knjige''' | ||
Imajući u vidu literaturu koja je dostupna na engleskom i ruskom jeziku, konstatovao sam da su poprilično oskudno i nesistematično obrađeni opšti pojmovi, odnosno opšte karakteristike protista. To mi je bio podstrek da započnem rad na sintezi i sistematizaciji znanja iz oblasti opšte protistologije. S obzirom na to da na prostorima Balkana do sada nije publikovana nijedna knjiga sa sličnom tematikom, odlučio sam da sve tekstove objedinim u knjizi čiji je cilj da na jednostavan i savremen način, sa mnoštvom ilustracija, prezentuje izuzetno obimnu i kompleksnu oblast kao što je opšta protistologija. | Imajući u vidu literaturu koja je dostupna na engleskom i ruskom jeziku, konstatovao sam da su poprilično oskudno i nesistematično obrađeni opšti pojmovi, odnosno opšte karakteristike protista. To mi je bio podstrek da započnem rad na sintezi i sistematizaciji znanja iz oblasti opšte protistologije. S obzirom na to da na prostorima Balkana do sada nije publikovana nijedna knjiga sa sličnom tematikom, odlučio sam da sve tekstove objedinim u knjizi čiji je cilj da na jednostavan i savremen način, sa mnoštvom ilustracija, prezentuje izuzetno obimnu i kompleksnu oblast kao što je opšta protistologija. | ||
Red 65: | Red 75: | ||
S obzirom na to da su protisti tokom XIX i XX veka dosta proučavani i da se znanje o njima akumuliralo decenijama, osetio sam potrebu da izvršim podelu protistologije na veći broj oblasti. U drugoj polovini XX i početkom XXI veka došlo je do velikih promena u sistematici protista, a naročito se velika polemika vodi oko opravdanosti korišćenja metoda klasične klasifikacije, odnosno primene novih, kladističkih metoda. Iz tog razloga sam odlučio da u ovoj knjizi izbegnem korišćenje taksonomskih kategorija za grupe protista. Iako iz oblasti savremene sistematike protista ne postoji adekvatna literatura na srpskom jeziku, ona u ovoj knjizi nije obrađivana zbog toga što se radi o izuzetno obimnoj materiji, te ovaj krupan zalogaj ostaje zadatak za neku buduću publikaciju. | S obzirom na to da su protisti tokom XIX i XX veka dosta proučavani i da se znanje o njima akumuliralo decenijama, osetio sam potrebu da izvršim podelu protistologije na veći broj oblasti. U drugoj polovini XX i početkom XXI veka došlo je do velikih promena u sistematici protista, a naročito se velika polemika vodi oko opravdanosti korišćenja metoda klasične klasifikacije, odnosno primene novih, kladističkih metoda. Iz tog razloga sam odlučio da u ovoj knjizi izbegnem korišćenje taksonomskih kategorija za grupe protista. Iako iz oblasti savremene sistematike protista ne postoji adekvatna literatura na srpskom jeziku, ona u ovoj knjizi nije obrađivana zbog toga što se radi o izuzetno obimnoj materiji, te ovaj krupan zalogaj ostaje zadatak za neku buduću publikaciju. | ||
− | Izdavač: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo | + | '''Sadržaj knjige''' |
+ | |||
+ | U prvom poglavlju ''Uvod'' objašnjen je pojam protistologije, naučne grane biologije, kao i njena podela na tri dela - istoriju protistologije, opštu protistologiju i sistematiku protista. Opšta protistologija je podeljena na pet oblasti: citologiju, genetiku, morfologiju i fiziologiju protista, kao i geoprotistologiju. Nazivi delova i oblasti su skoro doslovce preneta na nazive poglavlja u samoj knjizi. U ovom prvom poglavlju autor se osvrnuo i na značaj algi za čoveka. Takođe, prikazan je i istorijski razvoj protistologije. Istorija protistologije seže sve do predistorije. Posle srednjeg veka, o čemu, kako autor navodi ima malo podataka, prezentirani su značajni momenti u razvoju ove nauke i naučna imena koja su tome doprinela od XVII do XX veka. | ||
+ | |||
+ | U poglavlju ''Citologija protista'' je sveubuhvatno i vrlo detaljno obrađena građa i topologija ćelijskih delova, koji su sistematizovani u potpoglavlja: ekstracelularne strukture, celularne strukture i poreklo eukariotske ćelije. Poseban značaj dat je različitim oblicima hromoplastima i hloroplastima prisutnih i značajnih za određene grupe protista. Takođe je velika pažnja posvećena terminologiji ekstracelularnih struktura koja je izuzetno problematična u savremenoj protistološkoj literaturi. Deo o poreklu eukariotske ćelije daje detaljan pregled nastanka ćelije prvih eukariota - protista, kroz najpoznatije teorije sa argumentima "za" i "protiv" njih. | ||
+ | |||
+ | Poglavlje ''Morfologija protista'' obrađeno je prema evolutivnom principu: od jednoćelijskih i kolonijalnih, preko sifonalnih ka višećelijskim oblicima. Svaka od kategorija opisana je vrlo precizno kroz podtipove, a i oni sami su vrlo podrobno objašnjeni. Poseban kvalitet su izdvojeni prelazni oblici koji ukazuju na mogući pravac evolucije protista. | ||
+ | |||
+ | Šesto poglavlje ''Fiziologija protista'' predstavlja originalan pokušaj sistematizovanja velikog broja informacija na ovu temu koja je do sada u literaturi bila zanemarivana i obično u sklopu fiziologije biljaka. Posebno je zanimljiv deo o rezervnim supstancama koji je veoma detaljno obrađen. Deo o razmnožavanju protista predstavlja veoma iscrpan prikaz tipova razmnožavanja protista, do sada nezabeležen u našoj literaturi. Podrobno su objašnjeni glavni tipovi razmnožavanja partenogenetsko, vegetativno, sporulativno i polno, a u okviru svakog od njih slikovito, sa puno činjenica i oblici kojima se pojedini protisti razmnožavaju. Za razumevanje podataka predočenih od stane autora ovog teksta neophodno je predznanje iz određenih bioloških oblasti kakva je recimo citologija ili morfologija biljaka i životinja, čime se opredeljuje čitalačka populacija. Autor ukazuje na smernice za sprovođenje istraživanja u okviru razmnožavanja protista, navodeći koji su načini razmnožavanja nedovoljno objašnjeni ili su diskutabilni. Nedostatak ovakvih radova u srpskoj literature ukazuje na njegovu važnost. | ||
+ | |||
+ | U poglavlju ''Geoprotistologija'' autor veoma detaljno obrađuje ekološku geoprotistologiju: ekološke odnose protista, ekološke faktore njihovog rasprostranjenja, ekološke grupe protista, toksikologiju i značaj protista u prirodi, ilustrovano velikim brojem primera naročito u delu o simbiontima i ekološkim grupama protista. | ||
+ | |||
+ | [[Slika:Poster3zaNiš.jpg|300px|l|mini|Jedan od tri postera korištena za najavu promocije knjige "Opšta protistologija" na Univerzitetu u Nišu]] | ||
+ | |||
+ | ''Izdavač'': Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Sarajevo | ||
+ | |||
+ | ''Za izdavača'': Rade Ristović | ||
+ | |||
+ | ''Recenzenti'': Snežana Trifunović i Ivana Đukić Račić | ||
+ | |||
+ | ''Glavni i odgovorni urednik'': Sanja Terzić | ||
+ | |||
+ | ''Urednik'': Danka Bošković | ||
+ | |||
+ | ''Lektor i korektor'': Daliborka Tomić | ||
+ | |||
+ | ''Likovni urednik'': Mirjana Vasilj | ||
− | + | ''Ilustracije'': Stefan Luketa | |
− | ISBN: 978-99955-1-171-5 | + | ''ISBN'': 978-99955-1-171-5 |
== Internet projekti == | == Internet projekti == | ||
Red 75: | Red 111: | ||
Nauka koja ga najviše okupira i koju studira je biologija. Ona ga je zainteresovala 1998. godine, a oblast koja je prvobitno najviše privlačila njegovu pažnju bila je botanika, tačnije floristika i sistematika biljaka. Nakon botanike njegovu pažnju je najviše privlačila evoluciona biologija, a zatim i algologija kojom se i danas najviše bavi. Oblasti koje najviše voli su algologija, citologija i lihenologija. Iz oblasti zooglogije ga najviše zanima zoologija beskičmenjaka, a posebno nastanak i razvoj prvih višećelijskih životinja. Verovatno i zbog toga što je relativno slična i bliska algologiji, protozoologija takođe okupira njegovo interesovanje, a posebno deo koji se tiče ameboidnih praživotinja. Do sada se iz oblasti citologije najviše posvetio prikupljanju i sistematizaciji podataka o jedru, mikrotubulama i mikrotubularnim strukturama višeg reda. | Nauka koja ga najviše okupira i koju studira je biologija. Ona ga je zainteresovala 1998. godine, a oblast koja je prvobitno najviše privlačila njegovu pažnju bila je botanika, tačnije floristika i sistematika biljaka. Nakon botanike njegovu pažnju je najviše privlačila evoluciona biologija, a zatim i algologija kojom se i danas najviše bavi. Oblasti koje najviše voli su algologija, citologija i lihenologija. Iz oblasti zooglogije ga najviše zanima zoologija beskičmenjaka, a posebno nastanak i razvoj prvih višećelijskih životinja. Verovatno i zbog toga što je relativno slična i bliska algologiji, protozoologija takođe okupira njegovo interesovanje, a posebno deo koji se tiče ameboidnih praživotinja. Do sada se iz oblasti citologije najviše posvetio prikupljanju i sistematizaciji podataka o jedru, mikrotubulama i mikrotubularnim strukturama višeg reda. | ||
− | [[Slika:Stefan- | + | [[Slika:Stefan-biljka673.JPG|300px|l|mini|Biljka sa Stare planine]] |
'''Algoloblog''' | '''Algoloblog''' | ||
Red 88: | Red 124: | ||
Milija Jovičić, autor poznatog sajta za popularizaciju prirodnih nauka među mladima - Vive Fizike, predlaže saradnju koja je rezultirala u objavljivanju prvih tekstova Stefana Lukete u septembru 2008. godine. Ti tekstovi predstavljaju prvence iz bioloških nauka na ovom sajtu, a ujedno predstavljaju prve naučno-popularne tekstove Stefana Lukete. | Milija Jovičić, autor poznatog sajta za popularizaciju prirodnih nauka među mladima - Vive Fizike, predlaže saradnju koja je rezultirala u objavljivanju prvih tekstova Stefana Lukete u septembru 2008. godine. Ti tekstovi predstavljaju prvence iz bioloških nauka na ovom sajtu, a ujedno predstavljaju prve naučno-popularne tekstove Stefana Lukete. | ||
− | |||
− | |||
'''YouTube kanal''' | '''YouTube kanal''' | ||
Red 95: | Red 129: | ||
U oktobru 2008. godine pokrenut je YouTube kanal Stefana Lukete. Na njemu se mogu naći originalni putopisi i online predavanja. Putopisi su načinjeni od većeg broja fotografija biljaka i pejzaža nastalih u različitim delovima Balkana (Bosna, Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Grčka). Predavanja predstavljaju PPT prezentacije. Informacije su preuzete iz najeminentnije domaće i svetske literature, a fotografije sa raznih internet sajtova. | U oktobru 2008. godine pokrenut je YouTube kanal Stefana Lukete. Na njemu se mogu naći originalni putopisi i online predavanja. Putopisi su načinjeni od većeg broja fotografija biljaka i pejzaža nastalih u različitim delovima Balkana (Bosna, Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Makedonija i Grčka). Predavanja predstavljaju PPT prezentacije. Informacije su preuzete iz najeminentnije domaće i svetske literature, a fotografije sa raznih internet sajtova. | ||
+ | [[Slika:Stefan-biljka1.jpg|300px|l|mini|Biljka sa Fruške Gore]] | ||
'''Drvo života''' | '''Drvo života''' | ||
Red 103: | Red 138: | ||
U junu 2010. godine Stefan Luketa je formirao galeriju fotografija pod nazivom "Photo biology". Naime, usled potrebe da se na jednom mestu sistematično prikažu sve fotografije prirode koje je objavio na internetu napravio je posebnu galeriju u okviru koje su fotografije raspoređene u nekoliko kategorija: Plants, Animals, Fungi, Landscapes i Sunsets. Takođe, u okviru galerije se mogu naći i oficijelne verzije svih albuma fotografija prirode. | U junu 2010. godine Stefan Luketa je formirao galeriju fotografija pod nazivom "Photo biology". Naime, usled potrebe da se na jednom mestu sistematično prikažu sve fotografije prirode koje je objavio na internetu napravio je posebnu galeriju u okviru koje su fotografije raspoređene u nekoliko kategorija: Plants, Animals, Fungi, Landscapes i Sunsets. Takođe, u okviru galerije se mogu naći i oficijelne verzije svih albuma fotografija prirode. | ||
− | == | + | == Wallpapers za biologe == |
<gallery> | <gallery> | ||
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Campanulaceae1.JPG|Familija Campanulaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Campanulaceae2.JPG|Familija Campanulaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Campanulaceae3.JPG|Familija Campanulaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Campanulaceae4.JPG|Familija Campanulaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Caryophyllaceae1.JPG|Familija Caryophyllaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Caryophyllaceae2.JPG|Familija Caryophyllaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Caryophyllaceae3.JPG|Familija Caryophyllaceae |
− | Slika: | + | Slika:Wallpaper_-_Caryophyllaceae4.JPG|Familija Caryophyllaceae |
+ | Slika:Wallpaper_-_Caryophyllaceae5.JPG|Familija Caryophyllaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Dipsacaceae1.JPG|Familija Dipsacaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Dipsacaceae2.JPG|Familija Dipsacaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Dipsacaceae3.JPG|Familija Dipsacaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Dipsacaceae4.JPG|Familija Dipsacaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Dipsacaceae5.JPG|Familija Dipsacaceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Papaveraceae1.JPG|Familija Papaveraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Papaveraceae2.JPG|Familija Papaveraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Papaveraceae3.JPG|Familija Papaveraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae1.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae2.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae3.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae4.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae5.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_Asteraceae6.JPG|Familija Asteraceae | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_list1.JPG|List | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_list2.JPG|List | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_list3.JPG|List | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_list4.JPG|List | ||
+ | Slika:Wallpaper_-_list5.JPG|List | ||
</gallery> | </gallery> | ||
− | == | + | == Biljke Balkanskog poluostrva == |
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | + | [[Slika:Dianthus_pinifolius.jpg|630px|c|mini|''Dianthus pinifolius'' iz Hercegovine - endemit Balkanskog poluostrva iz familije Caryophyllaceae]] | |
+ | [[Slika:Campanula_globularis.jpg|630px|c|mini|''Campanula globularis'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Campanulaceae]] | ||
+ | [[Slika:Acanthus_spinosus.jpg|630px|c|mini|''Acanthus spinosus'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Acanthaceae]] | ||
+ | [[Slika:Epipactis_latifolia.jpg|630px|c|mini|''Epipactis latifolia'' iz Hercegovine - vrsta iz familije Orchidaceae]] | ||
</td> | </td> | ||
Red 380: | Red 427: | ||
<!--########## KRAJ TD ##########--> | <!--########## KRAJ TD ##########--> | ||
− | + | [[Slika:Uvodnopoglavlje.JPG|333px|l|mini|Sadržaj uvodnog poglavlja knjige "Opšta protistologija"]] | |
− | + | [[Slika:Morfologijaprotista.JPG|333px|l|mini|Sadržaj poglavlja "Morfologija protista" iz knjige "Opšta protistologija"]] | |
− | + | [[Slika:Fiziologijaprotista.JPG|333px|l|mini|Sadržaj poglavlja "Fiziologija protista" iz knjige "Opšta protistologija"]] | |
− | + | [[Slika:Geoprotistologija.JPG|333px|l|mini|Sadržaj poglavlja "Geoprotistologija" iz knjige "Opšta protistologija"]] | |
− | + | [[Slika:Poster1zaNiš.jpg|333px|l|mini|Jedan od tri postera korištena za najavu promocije knjige "Opšta protistologija" na Univerzitetu u Nišu]] | |
− | + | [[Slika:Poster2zaNiš.jpg|333px|l|mini|Jedan od tri postera korištena za najavu promocije knjige "Opšta protistologija" na Univerzitetu u Nišu]] | |
− | |||
− | |||
</td> | </td> | ||
</tr> | </tr> |
Najnovija izmena na datum 8. februar 2015. u 17:35
|