Razlika između izmena na stranici „L”
(8 međuizmena od strane 2 korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
'''L''' | '''L''' | ||
− | |||
− | |||
− | ''' | + | '''Labyrinthodontia''' je potklasa [[vodozemci|vodozemaca]] koja obuhvata [[F|fosilne]] organizme. Zajedno sa potklasom [[Leptospondyli]] se često označavaju kao [[Stegocephalia]]). |
+ | |||
+ | '''Lapidikola''' – stanovnici šljunkovitog zemljišta. | ||
+ | |||
+ | '''Leptospondyli''' v. '''Labyrinthodontia''' | ||
'''Letalan'''- smrtonosan. | '''Letalan'''- smrtonosan. | ||
− | + | ||
+ | '''Leukoplasti''' (gr. ''leucos''= bezbojan; ''plastos'' = tvorevina), vrsta [[plastidi|plastida]] bez pigmenata. U njima se magacioniraju različite vrste materija (amiloplasti, proteinoplasti i sl). nalaze se u biljnim organima u kojima se skladište rezerve hranljivih materija semenima, krtolama, rizomima i dr. | ||
+ | |||
+ | '''Libigovo pravilo (Liebig) minimuma''' - u spletu [[ekološki faktori|ekoloških faktora]] koji deluju na vrstu, faktor koji je u minimumu deluje kao ograničavajući bez obzira ako su ostali faktori u optimumu. | ||
+ | |||
+ | '''Lignikola''' – stanovnici drveća | ||
+ | |||
+ | '''Limnikola''' – stanovnici mulja | ||
+ | |||
+ | '''Lihenologija''' - grana biologije koja se bavi proučavanjem [[lišaji|lišajeva]]. | ||
+ | |||
'''Lipidi''' ili masti su energetski najbogatija organska jedinjenja koja se ne rastvaraju u vodi. Prosti lipidi se sastoje od glicerola (alkohol sa tri OH grupe) i masnih kiselina (zasićenih ili nezasićenih). Složeni lipidi pored ovog što sadrže prosti imaju još neku komponentu, npr. fosfolipidi sadrže fosfatnu grupu. | '''Lipidi''' ili masti su energetski najbogatija organska jedinjenja koja se ne rastvaraju u vodi. Prosti lipidi se sastoje od glicerola (alkohol sa tri OH grupe) i masnih kiselina (zasićenih ili nezasićenih). Složeni lipidi pored ovog što sadrže prosti imaju još neku komponentu, npr. fosfolipidi sadrže fosfatnu grupu. | ||
+ | |||
+ | '''Lipoproteini''', vrsta složenih proteinanastala kombinacijom lipida i proteina. Izgrađuju [[ćelijska membrana|ćelijske membrane]]. | ||
+ | |||
+ | '''Lizozimi''' (muramidaze), enzimi koji razlažu ćelijski zid [[bakterije]]. Sadrže ih [[bakteriofagi]], a nalaze se i u belancetu jajeta, očnoj vodici, sluzi nosa i krvnoj plazmi čoveka. | ||
'''Lizozomi''' su ćelijske organele oblika kesica obavijenih jednostrukom membranom. Ispunjeni su mnogobrojnim hidrolitičkim enzimima pa se nazivaju "organele za varenje". U njima se mogu razložiti različite materije, strane materije ili čak čitave ćelije (npr. bakterije), delovi sopstvene ćelije, a u određenim uslovima i čitava ćelija ("kese samoubice"). | '''Lizozomi''' su ćelijske organele oblika kesica obavijenih jednostrukom membranom. Ispunjeni su mnogobrojnim hidrolitičkim enzimima pa se nazivaju "organele za varenje". U njima se mogu razložiti različite materije, strane materije ili čak čitave ćelije (npr. bakterije), delovi sopstvene ćelije, a u određenim uslovima i čitava ćelija ("kese samoubice"). | ||
+ | |||
+ | '''Lofodontni''' (naborani) kutnjaci imaju kvržice povezane poprečnim grebenima. | ||
+ | |||
+ | {{Rečnik}} | ||
[[Kategorija:Biološki rečnik]] | [[Kategorija:Biološki rečnik]] |
Najnovija izmena na datum 9. jun 2014. u 19:42
L
Labyrinthodontia je potklasa vodozemaca koja obuhvata fosilne organizme. Zajedno sa potklasom Leptospondyli se često označavaju kao Stegocephalia).
Lapidikola – stanovnici šljunkovitog zemljišta.
Leptospondyli v. Labyrinthodontia
Letalan- smrtonosan.
Leukoplasti (gr. leucos= bezbojan; plastos = tvorevina), vrsta plastida bez pigmenata. U njima se magacioniraju različite vrste materija (amiloplasti, proteinoplasti i sl). nalaze se u biljnim organima u kojima se skladište rezerve hranljivih materija semenima, krtolama, rizomima i dr.
Libigovo pravilo (Liebig) minimuma - u spletu ekoloških faktora koji deluju na vrstu, faktor koji je u minimumu deluje kao ograničavajući bez obzira ako su ostali faktori u optimumu.
Lignikola – stanovnici drveća
Limnikola – stanovnici mulja
Lihenologija - grana biologije koja se bavi proučavanjem lišajeva.
Lipidi ili masti su energetski najbogatija organska jedinjenja koja se ne rastvaraju u vodi. Prosti lipidi se sastoje od glicerola (alkohol sa tri OH grupe) i masnih kiselina (zasićenih ili nezasićenih). Složeni lipidi pored ovog što sadrže prosti imaju još neku komponentu, npr. fosfolipidi sadrže fosfatnu grupu.
Lipoproteini, vrsta složenih proteinanastala kombinacijom lipida i proteina. Izgrađuju ćelijske membrane.
Lizozimi (muramidaze), enzimi koji razlažu ćelijski zid bakterije. Sadrže ih bakteriofagi, a nalaze se i u belancetu jajeta, očnoj vodici, sluzi nosa i krvnoj plazmi čoveka.
Lizozomi su ćelijske organele oblika kesica obavijenih jednostrukom membranom. Ispunjeni su mnogobrojnim hidrolitičkim enzimima pa se nazivaju "organele za varenje". U njima se mogu razložiti različite materije, strane materije ili čak čitave ćelije (npr. bakterije), delovi sopstvene ćelije, a u određenim uslovima i čitava ćelija ("kese samoubice").
Lofodontni (naborani) kutnjaci imaju kvržice povezane poprečnim grebenima.