Poligensko nasleđivanje

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 18:21, 13. oktobar 2015. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
(razl) ← Starija izmena | Najnovija izmena (razl) | Novija izmena → (razl)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Poligensko nasleđivanje ili poligena determinacija je ono pri kome je jedna osobina determinisana većim brojem gena, poligeni) koji imaju mali pojedinačni efekat (minor geni). Da bi se ispoljila neka osobina (ili bolest) neophodno je zajedničko delovanje (interakcija) većeg broja gena, a i sredina može da utiče na promenu ovih osobina. Osobine se nazivaju poligene ili kvantitativne.

Poligene (kvantitativne) osobine

Poligeno se nasleđuju mnoge normalne osobine čoveka :

  • visina tela,
  • masa tela ,
  • razni obimi (grudnog koša, glave, nadlaktice itd.),
  • razne dužinske i širinske mere (dužina nogu, širina ramena, širina karlice itd.)
  • boja kože, kose i očiju,
  • inteligencija,
  • broj linija na šakama i stopalima (dermatoglifi) i dr.
Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Kvantitativne osobine čoveka

Devijantno ponašanje

Rascep usne i nepca

Pod poligenom kontrolom su i različiti oblici devijantnog ponašanja ljudi.U devijantno ponašanje ubrajaju se:

  • sklonost ka kriminalu,
  • alkoholizam,
  • narkomanija,
  • homoseksualnost i dr.

Multifaktorsko nasleđivanje

Poligensko nasleđivanje uz sadejstvo činilaca spoljašnje sredine naziva se multifaktorsko nasleđivanje. Mnoge bolesti se nasleđuju multifaktorski,:

  • dijabetes,
  • epilepsija,
  • shizofrenija,
  • reumatoidni artritis,
  • arterijska hipertenzija,
  • čir na želucu,
  • kao i urođene anomalije dece: rascep usne i nepca, iščašenje kukova, defekt nervne cevi i dr.

Multifaktorska svojstva i tip njihovog nasleđivanja je veoma teško pratiti, jer ne podležu pravilnostima prenošenja unutar porodice, a i zbog očiglednog uticaja činilaca sredine na ispoljavanje poligena.

Literatura

  • Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
  • Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
  • Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
  • Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
  • Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
  • Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
  • Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
  • Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
  • Lazarević, M: Ogledi iz medicinske genetike, beograd, 1986.
  • Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
Snežana Trifunović, dipl. biolog