Razlika između izmena na stranici „Tkivni hormoni”
(3 međuizmena istog korisnika nisu prikazane) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | '''Tkivni hormoni''' (nazivaju se još i lokalni hormoni) se ne stvaraju u [[endokrini sistem kičmenjaka|endokrinim žlezdama]] već u raznim tkivima i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini. | + | '''Tkivni hormoni''' (nazivaju se još i '''lokalni hormoni''') se ne stvaraju u [[endokrini sistem kičmenjaka|endokrinim žlezdama]] već u raznim [[tkiva|tkivima]] i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini. |
+ | ==Eikosanoidi == | ||
+ | Eikosanoidi su grupa biološki aktivni [[lipid]]a koji nastaju u [[metabolizam|metabolizmu]] nezasićenih masnih kiselina sa 20 ugljenikovih atoma (gr. ''eikosa'' = dvadeset). Prvi put su 1936. njihovo delovanje opisali [[Golbdlat]] i [[von Euler]]. Stvaraju se u svim tkivima ljudskog organizma, a dokazani su kod [[životinja]] i biljaka. | ||
− | + | Eikosanoidi su tkivni [[hormoni]] koji nastaju i deluju lokalno i u različitim tkivima regulišu brojne fiziološke procese: | |
* upalne procese i imunološki odgovor, | * upalne procese i imunološki odgovor, | ||
*sinaptički prenos i | *sinaptički prenos i | ||
Red 7: | Red 9: | ||
Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su: | Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su: | ||
− | *'''tromboksani''' u membranama krvnih pločica (trombocita) i | + | *'''[[tromboksani]]''' u membranama krvnih pločica (trombocita) i |
− | *'''prostaglandini''' koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi. | + | *'''[[prostaglandini]]''' koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi. |
+ | ==Acetil-holin== | ||
'''[[Acetil-holin]]''' se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana. | '''[[Acetil-holin]]''' se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana. | ||
+ | ==Sekretin== | ||
+ | Sekretin se stvara i izlučuje iz zida dvanaestopalačnog creva, a '''[[pankreozimin]]''' izlučuje zid tankog creva. | ||
− | |||
==Literatura== | ==Literatura== | ||
*Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd | *Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd |
Izmena na datum 30. septembar 2015. u 20:38
Tkivni hormoni (nazivaju se još i lokalni hormoni) se ne stvaraju u endokrinim žlezdama već u raznim tkivima i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini.
Eikosanoidi
Eikosanoidi su grupa biološki aktivni lipida koji nastaju u metabolizmu nezasićenih masnih kiselina sa 20 ugljenikovih atoma (gr. eikosa = dvadeset). Prvi put su 1936. njihovo delovanje opisali Golbdlat i von Euler. Stvaraju se u svim tkivima ljudskog organizma, a dokazani su kod životinja i biljaka.
Eikosanoidi su tkivni hormoni koji nastaju i deluju lokalno i u različitim tkivima regulišu brojne fiziološke procese:
- upalne procese i imunološki odgovor,
- sinaptički prenos i
- protok jona.
Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su:
- tromboksani u membranama krvnih pločica (trombocita) i
- prostaglandini koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi.
Acetil-holin
Acetil-holin se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana.
Sekretin
Sekretin se stvara i izlučuje iz zida dvanaestopalačnog creva, a pankreozimin izlučuje zid tankog creva.
Literatura
- Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
- Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
- Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
- Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
- Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb