Razlika između izmena na stranici „Tkivni hormoni”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(3 međuizmena istog korisnika nisu prikazane)
Red 1: Red 1:
'''Tkivni hormoni''' (nazivaju se još i lokalni hormoni) se ne stvaraju u [[endokrini sistem kičmenjaka|endokrinim žlezdama]] već u raznim tkivima i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini.  
+
'''Tkivni hormoni''' (nazivaju se još i '''lokalni hormoni''') se ne stvaraju u [[endokrini sistem kičmenjaka|endokrinim žlezdama]] već u raznim [[tkiva|tkivima]] i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini.
 +
==Eikosanoidi ==
 +
Eikosanoidi su grupa biološki aktivni [[lipid]]a koji nastaju u [[metabolizam|metabolizmu]] nezasićenih masnih kiselina sa 20 ugljenikovih atoma (gr. ''eikosa'' = dvadeset). Prvi put su 1936. njihovo delovanje opisali [[Golbdlat]] i [[von Euler]]. Stvaraju se u svim tkivima ljudskog organizma, a dokazani su kod [[životinja]] i biljaka.
  
'''[[Eikosanoidi]]''' su tkivni hormoni koji nastaju i deluju lokalno i u različitim tkivima regulišu brojne fiziološke procese:
+
Eikosanoidi su tkivni [[hormoni]] koji nastaju i deluju lokalno i u različitim tkivima regulišu brojne fiziološke procese:
 
* upalne procese i imunološki odgovor,  
 
* upalne procese i imunološki odgovor,  
 
*sinaptički prenos i  
 
*sinaptički prenos i  
Red 7: Red 9:
  
 
Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su:  
 
Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su:  
*'''tromboksani''' u membranama krvnih pločica (trombocita) i  
+
*'''[[tromboksani]]''' u membranama krvnih pločica (trombocita) i  
*'''prostaglandini''' koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi.
+
*'''[[prostaglandini]]''' koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi.
  
 +
==Acetil-holin==
 
'''[[Acetil-holin]]''' se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana.
 
'''[[Acetil-holin]]''' se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana.
 +
==Sekretin==
 +
Sekretin se stvara i izlučuje iz zida dvanaestopalačnog creva, a '''[[pankreozimin]]''' izlučuje zid tankog creva.
  
'''[[Sekretin]]''' se stvara i izlučuje iz zida dvanaestopalačnog creva, a '''[[pankreozimin]]''' izlučuje zid tankog creva.
 
 
==Literatura==
 
==Literatura==
 
*Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
 
*Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd

Izmena na datum 30. septembar 2015. u 20:38

Tkivni hormoni (nazivaju se još i lokalni hormoni) se ne stvaraju u endokrinim žlezdama već u raznim tkivima i deluju na istom mestu gde se stvaraju ili u njegovoj okolini.

Eikosanoidi

Eikosanoidi su grupa biološki aktivni lipida koji nastaju u metabolizmu nezasićenih masnih kiselina sa 20 ugljenikovih atoma (gr. eikosa = dvadeset). Prvi put su 1936. njihovo delovanje opisali Golbdlat i von Euler. Stvaraju se u svim tkivima ljudskog organizma, a dokazani su kod životinja i biljaka.

Eikosanoidi su tkivni hormoni koji nastaju i deluju lokalno i u različitim tkivima regulišu brojne fiziološke procese:

  • upalne procese i imunološki odgovor,
  • sinaptički prenos i
  • protok jona.

Eikosanoidi koji nastaju u krvnom sistemu su:

  • tromboksani u membranama krvnih pločica (trombocita) i
  • prostaglandini koje proizvodi endotela zida krvnih sudova, uključeni su u regulaciju protoka krvi i procesa zgrušavanja krvi.

Acetil-holin

Acetil-holin se oslobađa na završecima parasimpatičkih i skeletnih nervnih vlakana.

Sekretin

Sekretin se stvara i izlučuje iz zida dvanaestopalačnog creva, a pankreozimin izlučuje zid tankog creva.

Literatura

  • Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
  • Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
  • Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
  • Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
  • Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb