Virusne bolesti

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 18:26, 28. januar 2015. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Mnoga oboljenja izazvana su virusima: kijavica, grip besnilo, varičela, rubeola, pojava bradavica, mononukleoza (“bolest poljupca” – zbog načina prenošenja), žuta groznica, zauške, velike boginje (variole) [dečija paraliza] i dr.

U narednoj tabeli date su najčešće bolesti čoveka, kao i tipovi virusa koji ih izazivaju:

vrsta virusa porodica nukleinska kiselina bolesti vrsta virusa porodica nukleinska kiselina bolesti
HIV virus Retroviridae RNK SIDA Poliovirus Picornaviridae RNK dečja paraliza
Koksakivirus Picornaviridae RNK miokarditis, aseptički

meningitis

Ehovirusi Picornaviridae RNK brojna oboljenja
Virus gripa Ortomixoviridae RNK influenca virus mumpsa Paramixoviridae RNK zauške
virus morbila Paramixoviridae RNK male boginje (morbile) virus rabijesa Rabdoviridae RNK besnilo
virus rubeole Togaviridae RNK rubeola
adenovirus Adenoviridae DNK respiratorne infekcije, konjuktivitis virus herpes simpleks Herpesviridae DNK tip 1 groznicu na usnama

tip 2 oboljenja genitalnih organa

virus varičela-zoster Herpesviridae DNK varičela (ovčje boginje) i

herpes zoster

citomegalovirus Herpesviridae DNK kongenitalne anomalije

novorođenčadi

Epštajn-Barov virus Herpesviridae DNK infektivna mononukloza virusi hepatitisa nisu klasifikovani RNK kod tipa A

DNK kod tipa B

oboljenja jetre

Virusi hepatitisa

Infekcija virusom hepatitisa B (Daneova čestica) uzrokuje zapaljenje jetre (hepatitis) i prenosi se sa zaražene osobe na isti način kao HIV virus pa su ugrožene osobe sa rizičnim ponašanjem (homoseksualci, intravenski narkomani, promiskuitetne osobe) kao i osobe koje primaju krv. Zbog otpornosti virusa u spoljašnjim uslovima neophodan je oprez medicinskog osoblja u radu sa inficiranima i preventivno davanje vakcine za njihovu zaštitu. Virus može godinama da miruje u organizmu i ne daje nikakve simptome bolesti, ali da se prenosi na druge osobe. Bolest se manifestuje kao zapaljenje jetre koje varira od lake žutice, preko teških oblika sve do smrti. Kada bolest postane hronična onda može da pređe u cirozu jetre. Virus uništava ćelije jetre, koje zamenjuje vezivno tkivo pa jetra postepeno gubi funkcije sve do potpunog prestanka njenog rada.

Virus hepatitisa C izaziva takođe zapaljenje jetre ali sa blažim znacima i simptomima. Međutim, bolest u velikom procentu prelazi u hroničnu i završava se teškim oštećenjima jetre i smrću. Prenosi se sa obolele na zdravu osobu istim putevima kao i virus hepatitisa B.

Virus hepatitisa A pripada crevnim virusima i najčešće ne dovodi do oštećenja jetre. Kod manjeg broja inficiranih osoba razvija se hepatitis sa blagim simptomima i bez smrtnog ishoda. Prenosi se prljavim rukama, zagađenom hranom (najčešće morski plodovi) i vodom.

Postoje i drugi virusi koji uzrokuju zapaljenje jetre i manje su proučeni:

  • virus hepatitisa D koji može da se umnožava samo u prisustvu virusa hepatitisa B
  • virus hpatitisa E, koji se prenosi kao virus hepatitisa A
  • virusi hepatitisa G i E koji su najmanje poznati.

Virusi hemoragičnih groznica

Spisak virusa i bolesti koje oni izazivaju se ne završava sa ovom tabelom. Neke su prisutne samo u pojedinim regionima Zemlje:

  • ebola virus je uzročnik teškog oblika hemoragične groznice, koju odlikuju teška krvarenja iz unutrašnjih organa, sa visokom smrtnošću (75%-90%); javlja se u vidu epidemija u centralnoj Africi; u našoj zemlji se može pojaviti samo preko osoba koje su u vreme inkubacije boravile u zaraženim područjima; izuzetno se lako prenosi vazduhomn, dodirom, preko krvi i različitih sekreta i ekskreta;
  • lassa virus koji uzrokuje tešku hemoragičnu groznicu u vidu epidemija u zemljama zapadne Afrike; naziv je dobio prema gradu u Nigeriji gde su ga prvi put izolovali
  • hantaan virus izaziva tzv. mišju groznicu (hemoragična groznica sa bubrežnim sindromom) koja je prisutna i u našoj zemlji u ruralnim planinskim krajevima gde je populacija miševa (koji su prirodni rezervoari i prenosioci) veoma brojna; virus je dobio naziv po reci u Južnoj Koreji; prirodni rezervoari su poljski miševi iz kojih se virusi izlučuju urinom

Bolesti biljaka

Virusi mogu da izazovu velike štete poljoprivredi. Mogu se prenositi vetrom ili insektima pa je nemoguće izlečiti virusne bolesti kod biljaka. Zbog toga se različitim programima selekcije stvaraju linije biljaka koje su otporne na viruse.

Poznatiji među njima su:

  • virus mozaičke bolesti duvana (TMW) koji izaziva nekrozu listova ove biljke; TMW je inače prvi otkriveni virus, otkrio ga je krajem 19. veka naučnik Ivanovski
  • mozaički virus lucerke
  • virus koji izaziva bolesti krompira
  • virus koji uzrokuje bolest pirinča i dr.
Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Virusi
Vakcinacija je jedini način odbrane od virusa! Apel roditeljima da ne odbijaju vakcinaciju dece jer se time ugrožava njihovo zdravlje

Literatura

  • Krstić, Lj. (2003): Čovek i mikrobi, Izdavačka kuća Draganić, Beograd
  • Radulović, Š. (1998):Mikrobiologija sa epidemiologijom, ZUNS, Beograd
Snežana Trifunović, dipl. biolog