Virusne bolesti
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
Mnoga oboljenja izazvana su virusima: kijavica, grip besnilo, varičela, rubeola, pojava bradavica, mononukleoza (“bolest poljupca” – zbog načina prenošenja), žuta groznica, zauške, velike boginje (variole) [dečija paraliza] i dr.
U narednoj tabeli date su najčešće bolesti čoveka, kao i tipovi virusa koji ih izazivaju:
vrsta virusa | porodica | nukleinska kiselina | bolesti | vrsta virusa | porodica | nukleinska kiselina | bolesti |
---|---|---|---|---|---|---|---|
HIV-virus | Retroviridae | RNK | SIDA | Poliovirus | Picornaviridae | RNK | dečja paraliza |
Koksakivirus | Picornaviridae | RNK | miokarditis, aseptički
meningitis |
Ehovirusi | Picornaviridae | RNK | brojna oboljenja |
Virus gripa | Ortomixoviridae | RNK | influenca | virus mumpsa | Paramixoviridae | RNK | zauške |
virus morbila | Paramixoviridae | RNK | male boginje (morbile) | virus rabijesa | Rabdoviridae | RNK | besnilo |
virus rubeole | Togaviridae | RNK | rubeola | ||||
adenovirus | Adenoviridae | DNK | respiratorne infekcije, konjuktivitis | virus herpes simpleks | Herpesviridae | DNK | tip 1 groznicu na usnama
tip 2 oboljenja genitalnih organa |
virus varičela-zoster | Herpesviridae | DNK | varičela (ovčje boginje) i
herpes zoster |
citomegalovirus | Herpesviridae | DNK | kongenitalne anomalije
novorođenčadi |
Epštajn-Barov virus | Herpesviridae | DNK | infektivna mononukloza | virusi hepatitisa | nisu klasifikovani | RNK kod tipa A
DNK kod tipa B |
oboljenja jetre |
Spisak virusa i bolesti koje oni izazivaju se ne završava sa ovom tabelom. Neke su prisutne samo u pojedinim regionima Zemlje:
- ebola virus je uzročnik teškog oblika hemoragične groznice sa visokom smrtnošću (75%-90%); javlja se u vidu epidemija u centralnoj Africi; u našoj zemlji se može pojaviti samo preko osoba koje su u vreme inkubacije boravile u zaraženim područjima;
- lassa virus koji uzrokuje tešku hemoragičnu groznicu u vidu epidemija u zemljama zapadne Afrike;
- hantaan virus izaziva tzv. mišju groznicu koja je prisutna i u našoj zemlji u ruralnim planinskim krajevima gde je populacija miševa (koji su prirodni rezervoari i prenosioci) veoma brojna.
Literatura
- Krstić, Lj. (2003): Čovek i mikrobi, Izdavačka kuća Draganić, Beograd
- Radulović, Š. (1998):Mikrobiologija sa epidemiologijom, ZUNS, Beograd