Razlika između izmena na stranici „Y hromozom”
(→Aberacije Y hromozoma) |
(→Aberacije Y hromozoma) |
||
Red 4: | Red 4: | ||
== Aberacije Y hromozoma== | == Aberacije Y hromozoma== | ||
− | '''Dvostruki Y sindrom''' ili '''YY sindrom''' ( kariotip 47,XYY) nije jasno fenotipski određen. Javlja se u 1:1000 muške novorođenčadi, koja se većinom ne razlikuju od dece sa normalnim kariotipom. Uz pojačan rast tokom puberteta zapažaju se psihičke smetnje u društvenom prilagođavanju i sklonost agresivnom ponašanju. Još je nerazjašnjeno da li su takve osobe genetički sklone kriminalnom ponašanju. Fizički izgled ovih osoba je normalan, fertilitet takođe, a visina je najčešće iznad prosečne. Inteligencija je blago snižena. | + | '''Dvostruki Y sindrom''' ili '''YY sindrom''' ( kariotip 47,XYY) nije jasno fenotipski određen. Javlja se u 1:1000 muške novorođenčadi, koja se većinom ne razlikuju od dece sa normalnim kariotipom. Uz pojačan rast tokom puberteta zapažaju se psihičke smetnje u društvenom prilagođavanju i sklonost agresivnom ponašanju. Još je nerazjašnjeno da li su takve osobe genetički sklone kriminalnom ponašanju. Fizički izgled ovih osoba je normalan, fertilitet takođe, a visina je najčešće iznad prosečne. U toku [[spermatogeneza|spermatogeneze]] mogu da obrazuju kako [[aneuploidija|aneuploidne]] tako i normalne spermatozoide. Inteligencija je blago snižena. |
Muškarci sa kariotipom 48,XYYY i kariotipom 49,XYYYY se retko sreću. Visokog su rasta i smatra se da su agresivniji i znatno niže inteligencije od XYY muškaraca. | Muškarci sa kariotipom 48,XYYY i kariotipom 49,XYYYY se retko sreću. Visokog su rasta i smatra se da su agresivniji i znatno niže inteligencije od XYY muškaraca. |
Izmena na datum 28. decembar 2012. u 18:17
Y hromozom je vrsta polnog hromozoma karakterističan za muški pol. Muškarci sadrže jedan Y hromozom, dok ga žene nemaju. Prema položaju centromere pripada akrocentričnim hromozomima. Prema Denverskoj konferenciji iz 1960. g. svrstan je u G grupu. Izgrađen je od 59 miliona parova baza DNK što predstavlja oko 3% ukupne količine DNK u ćeliji. Sadrži verovatno između 70 i 200 gena.
Sadržaj
Aberacije Y hromozoma
Dvostruki Y sindrom ili YY sindrom ( kariotip 47,XYY) nije jasno fenotipski određen. Javlja se u 1:1000 muške novorođenčadi, koja se većinom ne razlikuju od dece sa normalnim kariotipom. Uz pojačan rast tokom puberteta zapažaju se psihičke smetnje u društvenom prilagođavanju i sklonost agresivnom ponašanju. Još je nerazjašnjeno da li su takve osobe genetički sklone kriminalnom ponašanju. Fizički izgled ovih osoba je normalan, fertilitet takođe, a visina je najčešće iznad prosečne. U toku spermatogeneze mogu da obrazuju kako aneuploidne tako i normalne spermatozoide. Inteligencija je blago snižena.
Muškarci sa kariotipom 48,XYYY i kariotipom 49,XYYYY se retko sreću. Visokog su rasta i smatra se da su agresivniji i znatno niže inteligencije od XYY muškaraca.
Genetički uzrok viška Y hromozoma
Višak jednog Y hromozoma javlja se uglavnom iz dva razloga:
- narazdvajanja hromatida Y hromozoma u mejozi II oca
- postzigotno nerazdvajanje hromozoma.
XX muškarci
Danas se zna da za određivanje muškog pola nije potreban ceo Y hromozom već samo jedan deo njegovog kratkog kraka nazvan SRY (TDF) koji sadrži gen za razviće testisa još na stupnju embriona. To je samo početak u razviću muškog pola, a kasnije se aktivira čitav niz gena koji upravljaju njegovim razvićem. Smeštaj SRY-gena (TDF gen) blizu kraja kraka hromozoma nosi određene opasnosti. Može se desiti da se deo sa SRY-genom odlomi tokom spermatogeneze i izgubi (delecija) ili se pričvrsti za npr. X hromozom (translokacija).
Kao rezultat toga nastaće:
- Y-spermatozoid koji nema SRY-gen i
- X-spermatozoid koji na X hromozomu ima prikačen SRY-gen.
Kada takvi spermatozoidi oplode jajne ćelije nastaće tzv. XY žene ili XX muškarci. Prema tome, muški pol ne određuje Y hromozom sam po sebi već prisustvo SRY-gena na njemu.
XX muškarci opisani su prvi put 1964. g. Javljaju se sa učestalošću od 1:20 000 muške novorođenčadi. Imaju fenotip sličan muškarcima sa Klinefelterovim sindromom: spoljašlje muške genitalije, a u testisima nema spermatogeneze (neplodnost), ali su niži od normalnih muškaraca što predstavlja dokaz da se na Y hromozomu nalazi gen za rast.
Mapirani geni
Geni i mutacije mapirani na ovom hromozomu su:
- polno determinićšući region Y (testis-determinišući faktor)
- gonadalna disgenezija, tip XY
- faktori azoospermije
Pogledati
Literatura
- Tucić, N, Matić, Gordana: O genima i ljudima, Centar za primenjenu psihologiju, Beograd, 2002.
- Marinković, D, Tucić, N, Kekić, V: Genetika, Naučna knjiga, Beograd
- Tatić, S, Kostić, G, Tatić, B: Humani genom, ZUNS, Beograd, 2002.
- Matić, Gordana: Osnovi molekularne biologije, Zavet, Beograd, 1997.
- Ridli, M: Genom - autobiografija vrste u 23 poglavlja, Plato, Beograd, 2001.
- Prentis S: Biotehnologija, Školska knjiga, Zagreb, 1991.
- Dumanović, J, marinković, D, Denić, M: Genetički rečnik, Beograd, 1985.
- Kosanović, M, Diklić, V: Odabrana poglavlja iz humane genetike, Beograd, 1986.
- Švob, T. i sradnici: Osnovi opće i humane genetike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.