Zadaci iz Genetike

klasična, humana, populaciona...
Alkiona
Posts: 2
Joined: 22 Jun 2010, 01:24

Zadaci iz Genetike

Post by Alkiona » 27 Jun 2010, 16:00

Imam par pitanja i nadam se da bih mogla dobiti odgovore do prijemnog :D


4. Ako u humanoj populaciji ima oko 7% muškaraca sa daltonizmom, koliki je procenat žena sa istim poremećajem?
a. oko 0,5%


10.U populaciji, koja je u ravnoteži, od 100 osoba , 5 osoba je bolesno i to su recesivni homozigoti. Koliko u toj populaciji ima heterozigota?
b. preko 30%


Na koji nacin se rade ovi zadaci?



14. Telesna ćelija čoveka sa 48 hromozoma je
2. dvojni trizomik

25. Koja je verovatnoća da normalna osoba bez Barovog tela svom potomstvu prenese daltonizam :
5. ne prenosi bolest ni kćerkama ni sinovima

26. Nasledna oboljenja koja se ispoljavaju u heterozigotnom stanju su :
4. brahidaktilija i patuljast rast


27. Genotip holandrične osobine je:
a. monozigotan
b. homozigotan
c. heterozigotan
d. geni na X hromozomu nisu spareni
e. nijedan od navedenih odgovora nije tačan

28.Fenotipski normalni nosioci hromozomskih aberacija imaju u kariotipu:
a. aneuploidiju
b. neuravnoteženu aberaciju
c. uravnoteženu aberaciju
d. manjak nekog autozoma
e. višak nekog autozoma


I ako mozete da mi pojasnite ova pitanja :)

Alkiona
Posts: 2
Joined: 22 Jun 2010, 01:24

Re: Zadaci iz Genetike

Post by Alkiona » 27 Jun 2010, 16:49

28)U populaciji u ravnoteži učestalost recesivnog alela a iznosi 0.2. U toj populaciji učestalost osoba koje su recesivni homozigoti, genotipa aa, je:
A.0.2
B.0.64
C.0.32
D.0.04


I ovo slicno

User avatar
tsnena
Glavni i odgovorni
Posts: 2887
Joined: 28 Nov 2007, 22:07
Location: Požarevac
Contact:

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tsnena » 28 Jun 2010, 08:37

Alkiona wrote:Imam par pitanja i nadam se da bih mogla dobiti odgovore do prijemnog :D


4. Ako u humanoj populaciji ima oko 7% muškaraca sa daltonizmom, koliki je procenat žena sa istim poremećajem?
a. oko 0,5%


10.U populaciji, koja je u ravnoteži, od 100 osoba , 5 osoba je bolesno i to su recesivni homozigoti. Koliko u toj populaciji ima heterozigota?
b. preko 30%


Na koji nacin se rade ovi zadaci?



14. Telesna ćelija čoveka sa 48 hromozoma je
2. dvojni trizomik

25. Koja je verovatnoća da normalna osoba bez Barovog tela svom potomstvu prenese daltonizam :
5. ne prenosi bolest ni kćerkama ni sinovima

26. Nasledna oboljenja koja se ispoljavaju u heterozigotnom stanju su :
4. brahidaktilija i patuljast rast


27. Genotip holandrične osobine je:
a. monozigotan
b. homozigotan
c. heterozigotan
d. geni na X hromozomu nisu spareni
e. nijedan od navedenih odgovora nije tačan

28.Fenotipski normalni nosioci hromozomskih aberacija imaju u kariotipu:
a. aneuploidiju
b. neuravnoteženu aberaciju
c. uravnoteženu aberaciju
d. manjak nekog autozoma
e. višak nekog autozoma


I ako mozete da mi pojasnite ova pitanja :)

To je nekoliko oblasti pa je malo komplikovano da ti ih ja sada prepričavam i da ih ti usvojiš pogotovo za ovako kratko vreme pred prijemni ispit.

User avatar
tsnena
Glavni i odgovorni
Posts: 2887
Joined: 28 Nov 2007, 22:07
Location: Požarevac
Contact:

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tsnena » 28 Jun 2010, 08:38

Alkiona wrote:28)U populaciji u ravnoteži učestalost recesivnog alela a iznosi 0.2. U toj populaciji učestalost osoba koje su recesivni homozigoti, genotipa aa, je:
A.0.2
B.0.64
C.0.32
D.0.04


I ovo slicno
To se radi primenom Hardi-Vajnbergove jednačine.

tatjanastasija
Posts: 3
Joined: 26 Jan 2011, 20:56

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tatjanastasija » 22 Jun 2011, 02:07

Ako gen na nekom autozomu ima dve alelne forme, A1 i A2, čije su učestalosti p(A1) i
q(A2), onda je:
1. p2 + 2pq + q2 = 2
2. učestalost A1A1 genotipa = p2
3. p + q = 2
4. tačno je sve navedeno
Mozete li mi pojasniti primenu Hajdi-Vajnbergovog principa?

User avatar
tsnena
Glavni i odgovorni
Posts: 2887
Joined: 28 Nov 2007, 22:07
Location: Požarevac
Contact:

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tsnena » 22 Jun 2011, 12:13

Populacija ima genetičku strukturu iskazanu kroz frekvenciju (učestalost) alela i odgovarajućih genotipova. Osnovni zakon populacione genetike je Hardi – Vajnbergov zakon.

Ova dva naučnika, nezavisno jedan od drugog, su matematičkim putem dokazali da procesi nasleđivanja ne menjaju učestalost alela i genotipova u uzastopnim generacijama, čime je populacija u ravnoteži. To je zakon idealne populacije, koja je jako retka u prirodnim uslovima pošto su populacije u prirodi stalno izložene uticajima faktora koji tu ravnotežu remete. Zbog toga je ona u dinamičkoj ravnoteži - mutacije i migracije unose nove alele (gene) koje prirodna selekcija odbacuje ili prihvata u zavisnosti od spoljašnje sredine.

U populaciji koja je u ravnoteži moguće je, na osnovu učestalosti alela odrediti učestalost odgovarajućih genotipova (ili fenotipova) i obratno, o čemu i govori Hardi-Vajnbergov zakon. Genetička struktura populacije održava se iz generacije u generaciju (u ravnoteži je), tj. učestalost gena i genotipova ostaju nepromenjene ako su zadovoljeni gore navedeni uslovi.

Ovaj zakon najlakše se ilustruje na genu koji ima dva alela : dominantan alel (A) i recesivan alel (a). U roditeljskoj generaciji (roditelji su heterozigoti) ovi aleli su prisutni u gametima sa frekvencijama p (za dominantan alel A) i q (za alel a) :

P: Aa x Aa

F1: AA, Aa, Aa, aa

Potomačka generacija F1 poseduje tri različita genotipa:

AA - čija je učestalost p2 (ove dvojke iza slova p ili q su na kvadrat, to važi i za ostatak teksta)
Aa sa učestalošću 2rq
aa , sa učestalošću q2.
Pošto je populacija u ravnoteži iste frekvencije se pojavljuju generacijama, te važe za celu populaciju (100% ili 1) pa je njihov zbir jedak 100% ili 1 :

p2 (AA) + 2rq (2Aa) + q2 (aa) = 100% ( 1 ) Hardi-Vajnbergova formula
Ova jednačina je razvijeni oblik izraza ( r+q )2 = 1, što znači da je i p + q = 1, odakle je p = 1 – q ili q = 1 - p .

To pokazuje međuzavisnost alela i genotipova koje ti aleli obrazuju. Ako se učestalosti alela ne promene, učestalosti genotipova u sledećoj generaciji ostaće iste i obrnuto, što znači da je populacija u genetičkoj ravnoteži.

Ako je poznata učestalost recesivnog fenotipa (osobine) u određenoj populaciji, moguće je na osnovu toga izračunati frekvencu alela i genotipova.

dasdsada_dsadsa
Posts: 4
Joined: 08 Dec 2011, 13:18

Re: Zadaci iz Genetike

Post by dasdsada_dsadsa » 08 Dec 2011, 13:23

Upravo sada radimo genetiku u skoli.I prilicno su mi jasni svi zadaci ali postoji jedan zadatak koji uopste ne znam ni kako da pocnem.


Kod coveka dominantan gen V uzrokuje depigmentaciju koze.Potpunu nemogucnost sinteze pigmenta izaziva genotip aa(albino).
T-Treci genski lokus koji nije vezan sa ova dva izaziva blagu anemiju(talasemia).U ukupnom potomstvu roditelja koji su bili VxT
imamo 1/6 normalnih,3/16V , 1/8T , 1/12 A, 3/8 ViT , 1/6 AiT.


a) Kako se nasledjuje talasemia?
b) Koji % A potomstva nosi gen za V?

Nadam se da cete ga Vi resiti i uciniti mi ga razumljivijim.


Unapred hvala

User avatar
tsnena
Glavni i odgovorni
Posts: 2887
Joined: 28 Nov 2007, 22:07
Location: Požarevac
Contact:

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tsnena » 08 Dec 2011, 22:28

Proveri, molim te, da li si dobro postavila tekst zadatka. Nešto mi se tu ne slaže :?

dasdsada_dsadsa
Posts: 4
Joined: 08 Dec 2011, 13:18

Re: Zadaci iz Genetike

Post by dasdsada_dsadsa » 10 Dec 2011, 15:11

Dominantni gen V uzrokuje depigmentaciju koze.Potpunu nemogucnost sinteze pigmenta izaziva genotip aa albino.Albino alel je epistatican u odnosu na vitiligo.Treci genski lokus koji nije vezan sa prethodna dva izaziva blagu anemiju talasemiju.U ukupnom potomstvu roditelja koji su bili VxT IMA 1/16 NORMALNE 1/8T 1/12A 3/8V I T 1/6 A I T .

a)Kako se nasledjuje talasemija?

b)Koji procenat albino potomstva nosi gen za vitiligo?


Zadatak je glasio ovako :?

User avatar
tsnena
Glavni i odgovorni
Posts: 2887
Joined: 28 Nov 2007, 22:07
Location: Požarevac
Contact:

Re: Zadaci iz Genetike

Post by tsnena » 10 Dec 2011, 19:38

Ovaj novi podatak za epistatički odnos gena malo menja u jasnoći ali još uvek to što si napisala ne stoji. Ne može fenotipski odnos da bude 1/16:1/6:1/12... Tu nešto nije kako treba.

a) talasemija se nasleđuje dominantno, s tim što se taj dominantan alel ispoljava različito u homozigotnom (teži oblik tzv. talasemija major, osobe umiru u mladosti) i heterozigotnom stanju (blaži oblik bolesti);

b) 0%, zato što je prisutna epistaza pa ako su osobe albino onda nemaju gen za vitiligo

Post Reply

Who is online

Users browsing this forum: No registered users and 4 guests