Biljni organi
Sadržaj
Klica
Razviće tela biljaka cvetnica počinje deobom zigota i obrazovanjem embriona (klice). Klica se nalazi u semenu i predstavlja začetak nove biljke.
Delovi klice su:
- korenak,
- stabaoce, na čijem se vrhu nalazi pupoljčić i
- jedan ili dva klicina listića (kotiledona).
Kotiledon ima ulogu da upija hranljive materije iz semena ili služi za njihovo magacioniranje.
Prema broju kotiledona cvetnice se dele na:
Od ostalih delova klice razvićem nastaju organi odrasle biljke. Telo cvetnica izgrađeno je od:
Podela biljnih organa
1. vegetativnih koji održavaju biljku u životu i pripadaju im:
2. reproduktivnih (generativnih) organa koji omogućavaju razmnožavanje jedinki i biološki opstanak vrste; reproduktivni organi su:
Vegetativni biljni organi
Koren
Koren je osovinski vegetativni biljni organ kojim se biljka pričvršćuje za podlogu i upija vodu sa rastvorenim mineralnim materijama. Na vrhu korena nalazi se vegetaciona kupa čijom aktivnošću koren raste neprekidno tokom života. Vegetaciona kupa je zaštićena korenskom kapom (kaliptrom) da se ne bi oštetila pri probijanju kroz podlogu.
Stablo - izdanak
Stablo je osovinski deo izdanka koji raste neprekidno tokom života biljke. Stablo sa listovima naziva se izdanak.
Osnovne uloge stabla su:
- provođenje vode sa mineralnim materijama od korena ka listovima, a u obrnutom pravcu rastvorenih organskih materija;
- stablo i njegove grane nose listove i postavljaju ih u najpovoljniji položaj za primanje Sunčeve svetlosti.
List
List je deo izdanka koji obavlja tri veoma važne funkcije : fotosintezu, transpiraciju i razmenu gasova.
Reproduktivni biljni organi
Cvet
Cvet predstavlja kratak izdanak sa ograničenim rastom, sa listovima specifično izmenjenim funkcijom. Osnovna funkcija cveta je seksualna reprodukcija biljke. Cvetovi su karakteristični samo za biljke cvetnice.
Cvasti
Cvast predstavlja skup cvetova na zajedničkoj osovini. Biološki značaj cvasti je u tome što grupisanje cvetova olakšava oprašivanje jer insekti za kratko vreme obiđu više cvetova kada su oni grupisani i lakše ih uočavaju u lišću. Isto tako, cvasti sa puno sitnih cvetova lakše se pokreću vazduhom, što je važno za biljke koje se oprašuju vetrom.
Plod
Plod je reproduktivni biljni organ koji se posle oplođenja obrazuje iz plodnika. Smatra se preobraženim plodnikom koji u unutrašnjosti zatvara seme (plod je prisutan samo kod skrivenosemenica). Posle oplođenja dolazi do promena u zidu plodnika – on razrasta i obrazuje zid ploda, perikarp (oplodnica).
Seme
Seme je reproduktivni biljni organ prisutan samo kod golosemenica i skrivenosemenica kojim biljka preživljava nepovoljne uslove spoljašnje sredine i u kome se nalazi klica, začetak nove biljke. Razvija se iz semenog zametka, posle oplođenja.
Literatura:
- Sarić, M. (1975): Fiziologija biljaka, Naučna knjiga, Beograd
- Blaženčić, Jelena (1990): Praktikum iz anatomije biljaka sa osnovama mikroskopske tehnike,Naučna knjiga, Beograd
- Janjatović, V. (1988), Botanika, Novi Sad
- Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
- Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
- Kojić, M: Botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
- Kojić, M: Fiziološka ekologija kulturnih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1987.
- Marinković, R, Tatić, B, Blaženčić, J: Morfologija biljaka, Beograd, 1979.
- Nikolić,R, Pavlović, S, Živanović, P. (1989): Praktikum iz anatomije biljaka, Meidicnska knjiga, Beograd-Zagreb
- Tatić, B, Petković, V. (1998): Morfologija biljaka, ZUNS, Beograd
