Stanište

Izvor: Bionet Škola
(preusmereno sa Biotop)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Vlasinsko jezero

Stanište, životno stanište ili biotop je prostorno ograničena jedinica, koja se odlikuje specifičnim kompleksom ekoloških faktora.

Svaki organizam živi u određenom tipu životnog staništa, u jednom jezeru, reci ili pustinji, i tu ga je moguće lako pronaći.

Ekološka niša i životno stanište

Ekološka niša, međutim podrazumeva ne samo fizički prostor u kome živi neki organizam, već i njegovu funkcionalnu ulogu u životnoj zajednici (npr. vrstu ishrane), kao i položaj koji zauzima u odnosu na ekološke faktore. Ekološka niša govori o ulozi jedne vrste u ekosistemu. Često se govori da neka vrsta zauzima određenu ekološku nišu, što zapravo znači da se ona razlikuje od druge vrste u pogledu npr. načina ishrane, perioda aktivnosti, korišćenja različitih skloništa i dr. Slikovito objašnjeno – pojam životnog staništa jednog organizma možemo shvatiti kao njegovu adresu, a ekološku nišu kao profesiju. Svako životno stanište naseljeno je određenom kombinacijom biljnih i životinjskih vrsta – životnom zajednicom (biocenozom).

Životna zajednica i stanište ne mogu postojati odvojeno, već su povezane u celinu u kojoj je biocenoza biotička, a biotop abiotička komponenta. Životnu zajednicu odlikuje, pre svega, određena struktura koju sačinjavaju odgovarajuće ekološke niše, sastav vrsta i dr.

Areal

Pojam staništa treba odvojiti od pojma areala vrste. Areal je prostor ili oblast na Zemlji koju jedna vrsta naseljava. U okviru areala jedne vrste mogu da se nađu različita staništa. Granice areala neke vrste predstavljaju u stvari granice njene rasprostranjenosti. Vrste koje su vrlo široko rasprostranjene su kosmopoliti. Nasuprot njima su endemiti, vrste koje naseljavaju samo jednu, često usku oblast. Endemiti nastaju izolovanjem oblasti u kojima se zadržavaju vrste kojih nema u drugim oblastima. Vrste koje se sreću u samo određenim staništima i predstavljaju ostatke izumrlih vrsta koje su živele u ranijim geološkim periodima nazivaju se relikti. Zaštiti tih vrsta mora se pokloniti posebna pažnja.

Literatura

  • Janković, M.,Đorđević, V: Primenjena ekologija, Naučna knjiga, Beograd, 1981.
  • Đukanović, Mara: Ekološki izazov, Beograd, 1991.
  • Stanković, S: Ekologija životinja, Beograd, 1979.
  • Janković, M: Fitoekologija, Beograd, 1986.
Snežana Trifunović, dipl. biolog