Muški seksualni hormoni

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Muški seksualni hormoni ili androgeni (grč. andros = muškarac) hormoni su proizvodi lučenja Lejdigovih (Leydig) ćelija semenika koje je pod kontrolom gonadotropnih hormona adenohipofize: luteinizirajućeg hormona (LH) i FSH. Prema svojoj hemijskoj prirodi pripadaju steroidnim hormonima.

Kod čoveka zrokuju pojavu:

Androgeni hormoni kičmenjaka

Ovim hormonima kod kičmenjaka pripadaju:

Dejstvo polnih hormona je naročito dobro izraženo kod sisara i ptica, na kojima je i rađen najveći broj eksperimenata koji su dali niz dokaza o dejstvu androgenih hormona. Pogotovo su eksperimenti na pticama bili vrlo uspešni jer su kod njih sekundarne polne odlike jako dobro izražene. U eksperimentima u kojima je vršena kastracije odraslih mužjaka, oni su gubili te odlike. Kod kastracije mladih mužjaka ne dolazi do razvijanja polnih organa, odnosno, primarnih polnih karakteristika.

Kod drugih kičmenjačkih grupa, vodozemaca i gmizavaca eksperimenti su manje brojni nego kod ptica, ali su i njima dokazana slična dejstva androgenih hormona. Tako, ako se ženki žabe presade testisi, ona će se ponašati kao mužjak (dobija nagon za hvatanjem i dr.).

Sistem hipotalamus-hipofiza-Lejdigove ćelije

Taj sistem predstavlja funkcionalno jedinstvo u održavanju stalnog prosečnog nivoa testosterona u krvi muškarca i zasniva se na principu negativne povratne sprege:

Uticaj faktora spoljašnje sredine

Kod najvećeg broja vrsta kičmenjaka izražena je cikličnost u polnoj aktivnosti i razmnožavanju koja zavisi od godišnjeg doba najpovoljnijeg za razvoj mladunaca. Ima kičmenjaka kod kojih ta zavisnost ne postoji već se seksualna aktivnost i razmnožavanje odvijaju u svako doba godine, kao što je to kod čoveka i mnogih vrsta glodara (miš, pacov).

Na reprodukciju najviše utiču svetlost i temperatura sredine. Pod svetlošću se podrazumeva kako dužina dana tako i boja svetlosti. Eksperimenti na pticama (vrabac, čvorak) koje su živele u uslovima produženog dana, pokazali su da se povećava aktivnost njigovih gonada. Povišena temperatura takođe stimuliše aktivnost gonada.

Literatura

  • Babskij, E,B, Zubkov, A,A, Kosickij, G, I, Hodorov, B, I. (1971): Fiziologija čoveka, Naučna knjiga, Beograd
  • Davidović, Vukosava (2003): Fiziologija I, ZUNS, Beograd
  • Petrović, M. V. (1991): Uporedna fiziologija (I deo), ZUNS, Beograd
  • Petrović, M, V, Cvijić, Gordana (1997): Endokrinologija - opšta i uporedna, ZUNS, Beograd
  • Petrović, Jelena, Crkvenjakov, R, Kojić, Milka, Savić, Ana (1980): Biohemija i molekularna biologija sa praktikumom (za IV raz. usmerenog obrazovanja), Naučna knjiga, Beograd
  • Tadžer, I (1976): Opšta patološka fiziologija, medicinska knjiga, Beograd-Zagreb
Snežana Trifunović, dipl. biolog