Papagaji

crvena rozela (Platycercus elegans)

• klasifikacija:
• carstvo životinje (Animalia)
• tip hordati (Chordata)
• podtip kičmenjaci (Vertebrata)
• klasa ptice (Aves)
• podklasa Neornithes
• nadred ptice letačice (Neognathae, Carinatae)
• red papagaji

Papagaji (Psittaciformes) su red ptica letačica prilagođenih za život na drveću tropskih kišnih šuma i subtropskih predela.

Rasprostranjenost

Naseljavaju subtropski i tropske predele a najbrojniji su u australijskoj faunističkoj oblasti, koja se smatra centrom širenja reda papagaja. Pored toga rasprostranjeni su u jugo-istočnoj Aziji, Indiji, Zapadnoj Africi, Južnoj i Centralnoj Americi.

Spoljašnja morfologija

Dužina tela ime je od 9, 5 cm do 1 m. Većina ima upadljivo obojeno perje, pri čemu se najčešće sreće drečava trava-zelena boja. Posebna karakteristika jeste da su polovi različito obojeni tako da se njihove boje lepo slažu i dopunjuju; npr. zelena i purpurna, plavo-ljubičasta i svetlo-žuta itd. Mladunci su obično jednako obojeni.

Glavna osobina, specifična za ovaj red ptica jeste kukasti kljun. Gornji deo knjuna je mnogo razvijeniji od donjeg, sa oštrim grebenom i pri osnovi ima voskovicu sličnu onoj kod grabljivica. Njegove bočne strane obično imaju tupe, velike zupčaste izbočine koje ulaze u odgovarajuća udubljenja na donjem delu kljuna. Donji deo kljuna je kratko zasečen i širok. Kljunom mogu da drobe jako tvrde plodove, a njime se prihvataju za grane pri veranju po drveću.

Noge su im kratke sa 4 prsta, dva su okrenuta napred,a dva pozadi što omogućava da obuhvatanje grana i vešto penjanje po drveću. Osim toga njima mogu prinositi hranu do kljuna. Kandže su jako savijene, ali prilično slabe. Krila su snažna, zaobljena i mogu brzo da lete.

Unutrašnja građa

Lobanja je široka, donjovilične kosti su veoma dugačke pa se vrlo često prostiru do zatiljka. Veliki mozak je relativno dobro razvijen. Dobro razvijena muskulatura za proizvodnju glasa i sposobnost podražavanja glasova. Jezik je kratak, debeo i snažan sa mnogobrojnim končastim izraštajima na vrhu. Kičmeni pršljenovi su opistocelnog tipa. Greben na grudnoj kosti je visok. Želudac se sastoji od dva dela: žlezdanog i muskuloznog.

Način života i ishrana

Prvenstveno su ptice koje žive na drveću, u šumama, ređe na otvorenim prostranstvima, malobrojne vrste dostižu visoke planine. Hrane se najviše biljnom hranom. Raznose semena biljaka i time ih raseljavaju. Nekada uništavaju useve.

Razmnožavanje

Gnezde se u šupljinama stabala, rupama na zemlji. Argentinski papagaji iz roda Myiopsitta prave na drveću kolonije gnezda. Monogamne su vrste i često parovi ostaju zajedno tokom čitavog života. U gnezdo snose od 1-12 jaja (najčešće 2-5) na kojima kod većine vrsta leži ženka. Mladunci izlegli iz jaja su goli, bez perja i slepi. Roditelji ih hrane sadržajem iz voljke.

Klasifikacija

Prema starijoj klasifikaciji ovaj red je obuhvatao samo jednu porodicu Psittacidae, dok se prema novim molekularnim podacima deli dve porodice: papagaje Novog Zelanda i kakadui. te dve porodice obuhvataju od 316 do 350 vrsta, od kojih su 27 vrsta i 14 podvrsta u Crvenoj knjizi. Prema ranijoj sistematici kakadui su bili potporodica. Neke sistematike izdvajaju potporodicu Loriinae u zasebnu porodicu.

• porodica papagaja sa Novog Zelanda (Nestoridae), sa dva tribusa
  • Tribus Nestorini, sa jednim rodom (Nestor) koji obuhvata dve današnje vrste:
    • kea (Nestor notabilis)
    • kaka (Nestor meridionalis)
  • Tribus Strigopini,sa jednom jedinom vrstom:
    • kakapo
• porodica kakadui (Cacatuidae), sa potporodicama:
  • potporodica Microglossinae
  • potporodica Calyptorhynchinae
  • potporodica Cacatuinae
• porodica Psittacidae
  • potporodica Arinae, sa 30 rodova i 160 vrsta
  • potporodica Loriinae, sa oko 50 vrsta koje naseljavaju Novu Gvineu, Austaraliju, Indoneziju, i ostrva u južnom Pacifiku
  • potporodica patuljasti papagaji (Micropsittinae), sa 6 vrsta
  • potporodica pravi papagaji (Psittacinae)
    • Tribus Cyclopsitticini, sa 3 roda
    • Tribus Polytelini
    • Tribus Psittrichadini, sa jednom vrstom
    • TribusPsittacini, sa tri roda
    • Tribus Psittaculini,sa 12 rodova i 70 vrsta, rasprostranjenih u Indiji i Australiji
  • potporodica rozele (Platycercinae),
  • Tribus Melopsittacini, sa jednom vrstom
  • Tribus Neophemini,
  • Tribus Pezoporini,sa jednim rodom
  • Tribus Platycercini, sa 8 rodova i 20 vrsta

Literatura

• Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
• Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
• Rašajski, J. (1997): Ptice Srbije, Prometej, Novi Sad

Snežana Trifunović, dipl. biolog