Surinamska pipa

Izvor: Bionet Škola
(preusmereno sa Pipa pipa)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Klasifikacija
Carstvo Animalia
Tip Chordata (hordati)
Podtip Vertebrata (kičmenjaci)
Klasa Amphibia (vodozemci)
Potklasa
Red Anura (žabe)
Podred
Familija Pipidae
Rod Pipa
Vrsta Pipa pipa (surinamska pipa)


Surinamska pipa (Pipa pipa, P. americana, syn.) je vrsta žabe iz porodice Pipidae.

Opis

Telo je četvrtasto,spljošteno i može da dostigne dužinu od 20 cm. Glava je široko spojena sa trupom, a sa prednje strane je zašiljena. Prednje noge su tanke, na krajevima prstiju imaju po 4 končasta nastavka i nemaju plovne kožice. Na zadnjim nogama, koje su krupnije od prednjih, ima kožice za plivanje.

Koža je, posebno kod starijih jedinki, naborana. Sa uglova usta i ispred očiju vise parčići kože. Oči su sitne i upravljene naviše. Boja leđne strane je žućkasta i nekada prelazi u crnkasto-mrku, dok je trbušna strana svetlija, ponekad sa belim pegama, a ponekad ukrašena crnom trakom koja se pruža duž tela.

Razmnožavanje

U kišnom periodu dolazi do parenja. Prilikom sparivanja mužjak pridržava ženku zadnjim nogama. Sparivanje traje 24 sata. Kloaka ženke je u obliku velikog meška i predstavlja rezervoar jaja, koji ženka za vreme parenja pomera na stomak mužjaka. Mužjak pritiska kloaku ženke i iz nje cedi jedno po jedno jaje. Na taj način se jaja ravnomerno raspoređuju po leđima ženke. Jaja su bogata žumancetom i oko njih se obrazuju kožni džepovi debljine 5-6 mm u kojima ostaju do kraja embrionalnog razvića. Na samom početku razvića su teška 2,95 g, a na kraju 3,37 g. Verovatno da iz organizma majke uzimaju vodu, a može se desiti i hranljive materije. Broj jaja se kreće u rasponu od 40 do 114. Razviće traje 82 dana, posle čega mladi kidaju jajčane opne i izlaze u vodu. Ženka ostatak kožnih opni uklanja tarući leđa o kamenje ili rastinje, a oštećenja se pokrivaju novom kožom. Mladi ostaju uz majku koja ih štiti od neprijatelja.

Rasprostranjenost i stanište

Naseljava tropske delove Južne Amerike: Surinam, Boliviju, Brazil, Kolumbiju, Ekvador, Francusku Gvajanu, Gvajanu, Peru, Trinidad i Tobago i Venecuelu. Prirodno stanište su suptropske ili tropske vlažne šume ili močvare. Preti joj gubitak staništa.

Vodozemci na Internetu
AmphibiaWeb
Vodozemci Srbije
PMF - biologija NS
БСЭ
AnimalDiversity Web
Amphibians and Reptiles of Europe
Tree of Life
Amphibian Species

Literatura

  • Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
  • Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
Snežana Trifunović, dipl. biolog