Sphenodon guntheri

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sphenodon guntheri

Klasifikacija

Carstvo Animalia
Tip Chordata
Podtip Vertebrata
Klasa Reptilia
potklasa Lepidosauria
Red Rhynchocephalia
Podred Sphenodontida
Porodica Sphenodontidae
Vrsta Sphenodon guntheri

Tautera (Sphenodon guntheri) je jedna od dve vrste jedinog recentnog roda Sphenodon gmizavaca iz potklase Lepidosauria i reda Rhynchocephalia. Predstavlja živi fosil i poslednji relikt izumrle grupe gmizavaca.

Opis

Obe vrste ovog roda nazivaju se tautere i liče na guštere. Od guštera se razlikuju po tome što imaju diapsidnu lobanju (dva otvora sa obe strane), nemaju spoljašnje uho i mužjaci ne poseduju kopulatornwe organe. Naziv tuatera znači onaj koji ima bodlje, što se odnosi na niz boblji u vidu kreste koje se nalaze duž leđne strane tela. Boja kože je uglavnom maslinasto-braon sa žućkastim mrljama što predstavlja odličnu kamuflažu u okruženju u kome žive. Odmah po rođenju na vrhu glave imaju treće oko, tzv. parijetalno oko koje se posle nekoliko meseci prekriva kožom pa verovatno ne obavlja funkciju. Odrasli dostižu težinu od 900 g i dužinu od 76 cm i prilično sporo se kreću. Mužjaci su krupniji od ženki sa srazmerno većom glavom i krestom.

Literatura

  • Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
  • Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov Brigita, Radović, I, Miličić Dragana, Petrov I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum sa radnom sveskom), Biološki fakultet, Beograd, 2000
  • Petrov Brigita: Skripta za studente molekularne biologije
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
Snežana Trifunović, dipl. biolog