Velika droplja
Sadržaj
PRVI DOKAZI POSTOJANJA
Prvi dokazi postajanja velike droplje potiču iz Francuske i Nemačke, iz slojeva mrkog uglja, koji su stari od 65 do 70 miliona godina. Dokazi o postojanju ove prelepe ptice u Panonskoj niziji potiču još iz neolita. Značajan arheološki nalaz za nas je kod Nose, u okolini Ludaškog jezera. Najveće rasprostranjenje ova ptica je imala krajem XVIII veka u Istočnoj Evropi. Njena brojnost se godinama smanjuje, zbog različitih faktora, kao na primer, zbog poljoprivrede, zatim zbog činjenice da je sve do polovine XX veka bila lovna divljač, itd. Smatra se da je pre jednog veka u Vojvodini bilo preko hiljadu jedinki velike droplje, ali tada je ova vrsta nastanjivala i druge delove Srbije: okolinu Niša, Prokuplja, Leskovca i Vranja, kao i Negotinsku krajinu. Uništavanjem staništa i lovom proterana je sa većine nekadašnjih gnezdilišta. Na našim područjima je, po nekim procenama, 1930. godine bilo oko 350 velikih droplji, dok ih danas ima samo oko 30.
MORFOLOGIJA
Velika droplja je amniota. Spada u jednu od najvećih i najtežih ptica letačica. To su masivne, kopnene ptice slične zdepastim nojevima, ali su, za razliku od njih, sposobne da, bez obzira na svoju masivnost, duže lete. Impozantan mužjak dostiže težinu od 8-16 kg, a ponekad čak i 20 kg i visinu od 90-105 cm. Ženke su manje, teške od 4-6 kg, a visoke od 75-85 cm. Mužjaci prerastaju ženke i do 50%.
Glava je relativno velika i na gornjem delu malo spljoštena, a mužjaci, za razliku od ženki imaju karakteristične brkove od izduženih pera na obrazima, koji se razvijaju za vreme sezone parenja. Oni su karakteristični samo za podvrstu Otis tarda tarda, dok ih Otis tarda dybowski nema. Droplje imaju dobar i oštar vid, i odlično pamćenje. Kljun im je kratak i prav, koštan i presvučen rožnim navlakama, i nemaju zube. Imaju veoma dugačak i snažan vrat, malo spljošten. Držanje im je uspravno.
Perje prvenstveno ima zaštitnu ulogu. Glava i vrat mužjaka su sivkasto-bele boje. Kraj vrata i grudi su riđaste boje, dok su leđa svetlije riđaste boje sa tankim poprečnim prugama tamno braon boje, pa se na taj način uklapa u spoljašnju sredinu. Na repu intezitet riđaste boje se gubi, pa je rep puno svetliji. Kad raširi krila, polovina krila su mu ista kao perje na leđima, a druga polovina je bela. Samo vrhovi krila su crni.
Na trbušnoj strani perje je belo, što je karakteristično za vrste koje naseljavaju otvorena staništa. Mužjak je najatraktivniji prilikom parenja, u proleće, kada ženkama priređuje tačku šepurenja. Tada podseća na ćurana. Perje mu je još šarenije, a rep kao lepeza. Ženke se razlikuju od mužjaka po tome što im je perje na glavi i vratu tamno sivo. Mladunci su žuti sa crnim pegama i prugama na glavi, vratu i gornjem delu tela. Slični su odraslim dropljama, samo što su odrasle droplje svetlije.
Velika droplja ima dugačka i snažna krila. Raspon krila kod mužjaka je od 210-250 cm, a kod ženki od 170-190 cm. Kada osete opasnost, najčešće pokušavaju da polete. U toku letenja, imaju jake i pravilne zamahe krilima, slično orlu, ali ne lebde kao orlovi. Lete od 30-100 m od zemlje.
Noge su duge i snažne, prilagođene za stalno hodanje. Imaju samo tri snažna i velika prsta. Zbog nedostatka četvrtog prsta ne mogu da stoje na drveću, pa su stalno na zemlji. Na donjoj površini prstiju imaju žuljevita polukružna zadebljanja.
OSOBINE I NAČIN ŽIVOTA VELIKE DROPLJE
Velika droplja je veoma nepoverljiva ptica, pogotovo prema čoveku. Sa obzirom da ima odličan vid i dobro pamćenje, veoma lako razaznaje crte lica. Dobar je letač, ali je i veoma troma, pa često ne uspeva da pobegne od neprijatelja, jer se odlučuje za trčanje po tlu. Miroljubiva je i skoro nikada se ne tuče. U izuzetnim slučajevima, u vreme parenja, ponekad dođe do borbe između mužjaka. Tada su veoma bučni. Mužjaci imaju veoma dubok i „šupalj” glas. Pri uzbuni, tj. ako su ugroženi, ispuštaju kratak nazalan zvuk, nalik kašlju. Mlade droplje ispuštaju nekoliko glasova. Prvi se kod njih čuje već kada izlaze iz jajeta, a koriste ga još nekoliko meseci. Nasuprot mužjacima, mlade droplje imaju nežan i treperav glas.
Takođe, jedna od bitnijih karakteristika velike droplje je i kamuflaža. Zahvaljujući boji perja droplja može da se sakrije od neprijatelja, što je veoma važno za njen opstanak.
Žive na zemlji, nikada nisu na drveću. Žive u manjim jatima (veoma retko u jatu ima po nekoliko stotina ili hiljada jedinki). Ženke žive odvojeno od mužjaka i u jatu ih ima duplo više nego u jatu mužjaka. Samo za vreme sezone parenja žive zajedno. Razlog za to je različito ponašanje mužjaka i ženki, kao i različita veličina. U jatima su obično ptice istih godina. Velike droplje su veoma uredne, besprekorne i društvene ptice. Na širokim i nepreglednim prostranstvima naoko su bezbrižne. Međutim, dok se većina odmara, pase ili skuplja insekte, nekoliko droplji stražari visoko uzdignutog vrata, sa pogledima uprtim na suprotne strane. Pri najmanjoj opasnosti, daju znak za uzbunu, kako bi na vreme uspele da odlete. Samo veštiji i uporniji mogu da im se približe na tridesetak metara. Zimi su sve ptice zajedno i vrlo malo lete, jer čuvaju energiju u uslovima oskudne prehrane. Spadaju u grupu svaštojeda. Vek starosti im je 15-20 godina.
RAZMNOŽAVANJE
Sredinom marta ili početkom aprila, u vreme obilnih kiša, kada hrane ima u izobilju, započinje period parenja. Samo parenje odvija se na, za to odabranim mestima, u jutarnjem ili večernjem periodu, u vidu interesantne svadbene igre, koja se naziva šepurenje. Mužjaci, dok se šepure, pošto mlataraju krilima, izgledaju kao da menjaju boju – čas su beli, a čas braon. Vrat naduvaju u obliku lopte i iz daljine izgledaju kao ogromni baloni. Rep pokreću čas napred, čas nazad. Prilikom šepurenja proizvode upečatljivo bubnjanje. Na taj način privlače pažnju ženki. Ženke odgledaju ritual šepurenja i onda biraju mužjake. Dani šepurenja završavaju se izdvajanjem ptica u parove.
Kod većine ne postoji dugotrajna veza među ženkom i mužjakom, ali dok su zajedno, žive u poligamiji i svake godine su sa drugim partnerima. Posle oplođenja ženka snosi jaja i sama brine o mladuncima. Jaja polažu u maju mesecu u gnezda koja same prave. Gnezdo prave na zemlji, kao plitko udubljenje prečnika dvadesetak centimetara, ispunjeno travom i ponekim perom. Najpovoljnije uslove za gnežđenje pronalaze na gustim livadama, mada se danas njena gnezda pronalaze i u poljima pod žitaricama.
Od iskustva majke zavisi koliko će dobro mesto izabrati za gnezdo. Ženka snosi od 1-6 (češće 2-4) jaja, prosecne težine izmedju 119-170 g, visine od oko 80 mm i širine oko 55-56 mm, u intervalu od nekoliko dana. Jaja su šarena – sivkasta, sa braon i zelenim šarama. Inkubacioni period traje od 25-28 dana, a mladunci se izležu prilično dugo, od 12-36 sati. Pilići su po rođenju teški oko 100 g i dugi oko 20 cm. Mogu odmah da hodaju i odmah vide. Majka ih prvih nedelju dana hrani insektima i poji u gnezdu. Nakon nedelju dana droplja sa mladuncima izlazi iz gnezda. Postepeno im u ishranu uvodi zrnevlje i zeleniš i hrani ih ukupno oko mesec dana. Posle dva meseca razvija im se pravo perje i počinju da uče da lete. Pošto brzo napreduju, sa šest meseci starosti su 1/3 veličine odrasle droplje. Sa majkom ostaju do prve sezone parenja. Vreme leženja i izvođenja mladunaca, pored zimskog perioda, najkriticniji je period u godišnjem ciklusu života velike droplje. Ponekad, kada se desi da droplji unište gnezdo druge životinje ili ljudi, ona ponovo snese jaja, ali na drugom mestu, pa uspe da izvede mladunce.
ISHRANA
Velike droplje imaju veoma raznovrsnu ishranu, pa spadaju u grupu svaštojeda, iako kod većine vrsta preovlađuje biljna hrana. Najčešće se hrane mladicama, cvetovima i semenima, a ponekad iskopavaju i korenje. Pored toga, hrane se i različitim vrstama insekata, gmizavaca, glodara, ponekad čak i lešinarima. Vrlo često se na njihovom jelovniku nađu i poljske voluharice, sisari slični miševima. Za vreme dugotrajnih snegova, dropljama je potrebna pomoć u vidu zimske prehrane, pa lovci na mesta okupljanja, ne samo droplji, već i jarebica, fazana i srna, iznose silažnu hranu. U poslednje vreme dodatna prehrana divljači, pa i droplje, obezbeđuje se sejanjem aniša, kao visoko kalorične hrane, među poljoprivrednim kulturama. Za droplje je karakteristično i to što mogu dugo vremena da provedu bez vode.
Mlade droplje, prvih nedelju dana dok su u gnezdu, majka hrani isključivo insektima, jer je hrana životinjskog porekla veoma bitna za mladunce, i poji ih u gnezdu. Nakon toga, droplja sa mladuncima napušta gnezdo u potrazi za hranom, uvodeći postepeno zeleniš i zrnevlje u jelovnik ptica. Iako sa mladuncima posle nedelju dana napušta gnezdo, majka ptiće hrani još mesec dana.
RASPROSTRANJENOST VELIKE DROPLJE I STANIŠTE
RASPROSTRANJENOST VELIKE DROPLJE U SVETU
Mnogi podaci govore o smanjenju broja jedinki velike droplje u svetu i kod nas, međutim u nekim krajevima sveta i Evrope je još uvek ima. Velika droplja zauzima krajnji sever Afrike, središnju Aziju do reke Usure, i srednji i istočni deo Evrope. Po nekim podacima sa interneta, brojnost ptica u Evropi je 2007. godine izgledala ovako:
Tabela 2. Broj jedinki velike droplje u svetu 2007. godine po BirdLife Internacional-u
DRŽAVE/ BROJ JEDINKI
Austrija 140 Bugarska 10 Kina 1,500 Češka 10 Nemačka 110 Mađarska 1,200 Iran 200 Moldavija 3 Mongolija 1,000 Maroko 50 Portugal 1,435 Rumunija 5 Srbija 36 Sov. Unija (bivše republike) 10,000-11,000 Kazahstan ? Kirgizistan ? Rusija 8,000 Tadžikistan ? Uzbekistan ? Ukraina 720 Slovačka 16 Španija 23,055 Turska 3,000
Ovi podaci se ne razlikuju puno od današnjih. Naprotiv, sada su na nekim mestima još gori. U Austriji, Bugarskoj, Nemačkoj, Slovačkoj i Rumuniji ova ptica je sada na samoj granici izumiranja. Čak 50-74% ukupne svetske populacije velike droplje nalazi se u Evropi. Populacija je upadljivo smanjena na 36000 jedinki, između 1970-1990. godine. Od 1990. do 2000. godine broj jedinki u populaciji raste u Rusiji, ali nekoliko manjih populacija i dalje ima celokupan pad od preko 30%, za vreme poslednje tri generacije. Stoga, ova vrsta je u Evropi proglašena ranjivom (VU).
Što se Azije tiče, od ukupno 45000 jedinki koliko se procenjuje da ih ima u svetu, 4200-4500 jedinki nastanjuje istočnu Aziju. Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan, Tadžikistan i Mongolija broje oko 1000 jedinki velike droplje, dok je taj broj u Kini nešto veći, oko 1500 ptica. Jedino u istočnoj Aziji je rasprostranjena podvrsta Otis tarda dybowski, dok je u ostalim delovima sveta rasprostranjena Otis tarda tarda. Prilikom brojanja jedinki, zbirno je prikazan broj jedinki obe podvrste na svim listama u svetu.
Do kraja istočnog i središnjeg dela Evrope, i dela Azije (naročito Kazahstan i Mongolija), beleži se nagli pad populacije i izumiranje. Većina populacije u Rusiji migrira, pa zimu od 8000 do 10000 jedinki provodi u Ukrajini.
Što se Afrike tiče, velika droplja je rasprostranjena samo u Maroku. Brojnost je veoma mala, oko 50 jedinki.
RASPROSTRANJENOST VELIKE DROPLJE U SRBIJI
U ravnici severnog Banata, severozapadno od Kikinde, na prostranoj aluvijalnoj ravni reke Zlatice, između novokneževačke i krstursko-siriške lesne terase, nalazi se zaštićeno prirodno dobro, Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“. Prostire se (po Griniču), između 45˚52'48˝ i 45˚55'15˝ N i 20˚16'09˝ i 20˚19'52˝ E. Teritorija Rezervata, čija je površina 979 ha, administrativno gledano, pripada opštinama Kikinda i Čoka, odnosno katastarskim opštinama Jazovo, Ostojićevo, Mokrin i Sajan.
Na ovom još očuvanom deliću banatske ravnice nema naselja. Ovaj zakonom zaštićen prostor je jedino preostalo područje u Srbiji na kome živi velika droplja (Otis tarda tarda). Po nekim podacima malo jato velike droplje viđeno je i u okolini Banatskog Aranđelova, ali ovaj deo, na žalost, ne spada u teritoriju Rezervata. Ova populacija nalazi se na krajnje južnom rubu područja gnežđenja velike droplje u Panonskoj niziji i samo uskim koridorom je povezana sa populacijom u Mađarskoj.
PRIRODNE ODLIKE STANIŠTA VELIKE DROPLJE
Velikoj droplji je potrebno prostrano, otvoreno i donekle ravno zemljište. Po raznim istraživanjima, izgleda da su jedinke velike droplje prešle iz prvobitnih predela, kao što su Ruske stepe, na otvorena poljoprivredna zemljišta, u suvim regionima. U Iberiji, velike droplje su nastanile mešovite oblike pašnjaka i oranica, dok one u Mađarskoj žive na panonskim livadama, pašnjacima kao i na okolnim mešovitim oblicima pašnjaka i oranica. To polako zahvata sva staništa, i postaje utemeljeno među poljoprivrednim zemljištem, najčešće sa usevima žitarica. Ovo ima izvesno značenje i za oranice, jer deo te zemlje se ograđuje, pa sem za zaštitu, služi i kao neophodan resurs hrane, naročito insekata. Ranije košenje lucerke, naročito na onim mestima gde je pomešana sa žitaricama, smanjila je gustinu brojnosti droplji. Inače, ovakva staništa oranica zimi su najizdašnija lucerkom i uljanom repicom.
Što se tiče staništa u našoj zemlji, velike droplje žive na kontinentalnoj slatini livadsko-stepskog karaktera. To je tipični banatski ravničarski predeo, u širokoj aluvijalnoj ravni reke Zlatice, leve pritoke Tise. Ova reljefna celina, na teritoriji Banata, prostire se od granice sa Republikom Rumunijom na severoistoku, do aluvijalne ravni Tise na jugozapadu. Dužina ove celine je 20 km, i u pomenutom pravcu beleži se lagan pad. Sa obzirom na to da je Zlatica često menjala tok, ima široku aluvijalnu ravan, sa specifičnim i mnogobrojnim napuštenim rečnim meandrima i rukavcima. Ovakva morfologija je naročito izražena levo od reke. Takvim mikroreljefom odlikuje se i Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“, koji zahvata, upravo, pojas levo od Zlatice. Nadmorska visina terena u granicama Rezervata je između 78-82 m.
Klima u Rezervatu je umereno kontinentalnog tipa, sa elementima pojačane kontinentalnosti. Prosečne vrednosti klimatskih elemenata za područje Rezervata su izvedene u meteorološkoj stanici u Kikindi. Prema tim rezultatima prosečna srednja godišnja temperatura vazduha na ovom području iznosi 10,7˚ C. Naravno, najhladniji je mesec januar, sa temperaturom od -1,5˚ C, a najtopliji jul sa mesečnim temperaturnim prosekom od 21,1˚ C. U proseku godišnje se na teritoriju Rezervata izluči 547 mm padavina. Prema istraživanjima najkišovitiji je mesec jun sa 76,4 mm, dok najmanje kiše ima u oktobru, 33,2 mm. Drugačije gledano, najviše kiše pada u toku leta, nešto manje za vreme proleća, još manje za vreme jeseni, a najmanje zimi. Što se vetrova tiče, na ovom području najčešće duvaju vetrovi iz pravca jugoistoka i severozapada, a najređe sa istoka i severoistoka.
Hidrografske prilike u Rezervatu se karakterišu pojavom plitkih freatskih izdani, kao i pojavom većeg broja zabarenih površina. Freatske vode se uglavnom nalaze na dubinama od 1,5-2,5 m, zavisno od mikroreljefnih prilika i perioda godine. Naime, najmanju dubinu imaju tokom aprila i maja, a najveću u oktobru i novembru. Plitke freatske vode imaju najveću ulogu u obrazovanju zabarenih površina, kao jedinih površinskih hidrografskih objekata u Rezervatu, sa obzirom da se sama reka Zlatica ne nalazi na području Rezervata. Plitke podzemne vode izbijaju na površinu najnižih delova Rezervata, koji čine već spomenuti meandri. Zabarene površine su bile više rasprostranjene pre regulacije toka Zlatice i uređenja voda na ovom području. Reka Zlatica, iako se ne nalazi na samoj površini rezervata, ima veliki značaj za život biljnog i životinjskog sveta koji je okružuje. Zbog svog divljeg toka i čestog menjanja tokova, u prošlosti je preduzeto niz mera kako bi se njen tok smirio. Naime, pravljeni su razni nasipi, kopani kanali, izvršena veštačka presecanja velikog broja meandara, sagrađena je brana kod Padeja, a poslednjih 10 km korita je prošireno i produbljen. Zahvaljujući svemu tome, Zlatica više nema prirodni režim. U zavisnosti od vodostaja na Tisi i od ukupnih hidroloških prilika u slivnom području, nivo vode u koritu Zlatice je uglavnom dirigovan od strane čoveka.
Prirodni uslovi severnog Banata, a pre svega karakter podloge na ovom području dozvoljavaju postojanje veoma interesantne biljne zajednice. Na relativno malom području nalaze se slatine koje u proleće ozelene, dok leti, od sunca, dobiju zlatno-žutu boju, zatim stepe, vlažne livade, tršćaci i posebne depresije sa džombama. Na ovom prostoru pašnjake predstavljaju zajednice hajdučke trave i slatinskog vijuka. Ovako ekstremne uslove za život indicira i graditelj zajednica, slatinski pelen (Artemisia maritima) kao element subturanskih polupustinja. Za kraj proleća i leto karakteristična je ljubičasta boja majčine dušice (Thymus marschallianus) i obične žalfije (Salvia nemorosa) ili urodice (Melampyrum arvense). Ponegde se mogu naći upadljivi busenovi žutog kantariona (Hypericum perforatum), značajne lekovite biljke. Pored navedenih biljaka mogu se naći i „piramide“ od belih cvetova ptičijeg mleka (Ornithogalum pyramidale). Takođe na ovim prostorima može se naći i visoka žalfija (Salvia aethopis) koja svojim sivkastim cvetovima mami insekte. Ptičije mleko, stričak (Carduus acanthoides) i visoka žalfija, spadaju u strukturu korovske vegetacije Vojvodine.
Na nekim mestima mogu se naći i zajednice zvezdice (Aster sedifolius) i devesilje (Peucedanum officinalle). Zvezdica je, zbog svog značaja za opstanak najvećeg dnevnog leptira, i ugroženosti nastale nestajanjem slatina, jedan od kandidata za Crvenu knjigu flore Srbije. Među travama specifičnim za svako mikrostanište posebno, rastu i mnoge retke biljke, naročito panonski endemi kao što su: detelina (Trifolium angulatum), švarcenbergova bokvica, sedlerov različak (Centaurea sadleriana), panonski karanfil (Dianthus pontederae), i lepljivi pucavac (Silene latifolius) koji se pojavljuje još samo na nekoliko lokaliteta u severnom i srednjem Banatu. Ova biljna vrsta je jedna od najznačajnijih zaštićenih vrsta na staništu velike droplje, dok sedlerov različak ima značaj i kao vrsta od međunarodnog interesa za očuvanje biodiverziteta. Specifičnost stepske vegetacije ovog regiona predstavlja Trinia ramossisima - vrsta sa Crvene liste flore Srbije i jedna od ređih vrsta u flori Vojvodine. Interesantna je i po tome što se javlja sa muškom i ženskom biljkom. Takođe, na ovim prostorima razvijaju se i širokolisna grahorica (Lathyrus latifolius) i crveni čkalj (Carduus nutans). Pored pravih stepskih sastojaka slabo zaslanjenog zemljišta, u severnom Banatu nalaze se i tipične halofitske zajednice razvijene u plitkim, slanim, i vlažnim depresijama, najčešće sa kamforikom (Camphorosmetum annual). U najdubljim depresijama na aluvijalnoj ravni, kao i u širokom napuštenom meandru zvanom Milina bara, na ritskim crnicama razvijeni su tršćaci i visoki šaševi, često veoma džombasti. Tu se mogu naći žukve (Scirpus lacisstris) i žute barske perunike (Iris pseudacoruss).
Između džombi se voda dugo zadržava, pa to predstavlja pojilište za divljač. Ove džombe, pored toga što su značajne fitocenološki, značajne su i za očuvanje ukupnog biodiverziteta, jer predstavljaju specifičnu prirodnu vrednost zaštićenog područja. Tu se nalaze plavne livade lisičjeg repka (Alopecurus pratensis), kao i bekmanija (Bekmania eruciformis). Što se drveća tiče, iako ga ima veoma malo, ponegde se može naći po neka topola.
Sve ovo uticalo je na raznovrsnost životinjskog sveta na pašnjacima velike droplje. Klimatski faktori, hidrografija, reljef i flora omogućavaju opstanak i nekih od najugroženijih vrsta životinja, među kojima je i velika droplja. Na ovom prostoru žive mnoge vrste insekata, vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara koji su značajni ne samo za biocenozu, već i za celokupne lance ishrane, što je od velike pomoći za opstanak velike droplje. Osim za veliku droplju, pašnjaci predstavljaju idealno stanište za mnoge druge vrste životinja. Na primer, na vlažnijim delovima staništa prisutna je izrazito mezofilna vrsta trčuljaka (Carabus cancellatus), najčešćeg predstavnika familije trčuljaka. Na listovima žalfije mogu se naći bubamare, koje se tu hrane biljnim vašima.
Takođe, na livadama se u velikom broju sreću i skakavci, koji predstavljaju odličnu hranu za mnoge životinje, pa i za veliku droplju. Za delove staništa, sa već pomenutim devesiljama i zvezdicama, vezana je i veoma ugrožena vrsta dnevnog leptira, lastinog repka. Najčešći predstavnik gmizavaca na ovom području je livadski gušter, dok se od vodozemaca mogu naći gatalinke, zelene krastače, i obične češnjarke. Zelena krastača i obična češnjarka su zakonom zaštićene vrste kao prirodne retkosti. Od ptica, ovde se, pored velike droplje, mogu naći bele rode, plave vetruške (koje su takođe ugrožena vrsta), gačci, eje močvarice (Circus eruginosus), sive vrane, ždralovi, fazani, jarebice, noćni potrk, kao i ritske sove. Od divljači, ovde živi dosta srna i zečeva. Takođe, čest stanovnik ovog područja je i poljska voluharica, sisar sličan mišu, a inače čest plen velike droplje. Na pašnjacima žive i lisice, tvorovi, kao i rovčice.
UGROŽENOST
UGROŽENOST VELIKE DROPLJE U SVETU
Velika droplja se nalazi na Evropskoj Crvenoj listi globalno ugroženih vrsta sa statusom retke vrste. Takođe, uneta je i u popis ugroženih vrsta Crvene knjige sveta. Zbog toga je zakonom zaštićena i kao prirodna retkost u Srbiji. Oko 40% ptica gnezdarica iz Srbije nalazi se na listi vrsta kojima su na nivou Evrope potrebne mere zaštite (Species of European conservation concern ili SPEC lista). Među njima nalazi se i pet globalno ugroženih vrsta: patka crnka, orao krstaš, belonokta vetruška, prdavac i velika droplja. Po procenama BirdLife International, kog je ovlastilo IUCN (The World Conservation Union), velika droplja se nalazi na zvaničnoj međunarodnoj Crvenoj listi za ptice i ima status ranjive vrste (VU). Istraživanja BirdLife International pokazuju da ova ptica pati od brzog smanjenja naseljenosti u većini njenog prostora zahvaljujući gubitcima i iscepkanosti njenih staništa.
Tabela 3. Istorija ugroženosti velike droplje
GODINA KVALIFIKACIJA ISTRAŽIVAČ 1988. UGROŽENA Collar and Andrew 1988 1994. RANJIVA Collar 1994 2000. RANJIVA BirdLife International 2000 2004. RANJIVA BirdLife International 2004
Status velike droplje na Crvenoj listi BDI: Ranjiva; A2c+3c+4c, godina 2008, istraživač: Butchart S. and Symes A. Ovlašćeni za Crvenu listu BirdLife International , pomoćnik: BirdLife International
Faktori koji utiču na izumiranje
Najveću pretnju za velike droplje predstavljaju ljudi. Svojim uznemiravanjem, uništavanjem preostalog staništa, i nepažnjom ljudi ljudi uništavaju živote mnogih biljnih i životinjskih vrsta. U sledećih nekoliko primera objasniću na koji način razni faktori, među kojima je i čovek, utiču na izumiranje velike droplje kod nas i u svetu:
- GUBITAK STANIŠTA:
Privatizacija zemljišta u Istočnoj Evropi, bivšem Sovjetskom savezu, centralnoj Aziji, kao i zemljoradnička proširenja u Kini, uzroci su gubitka staništa, jer se na taj način posedi cepkaju na više delova,dolazi do promene useva, kao i do promene u načinu obrađivanja zemljišta. Sve ovo je imalo znatan uticaj na veliku droplju i njeno preostalo stanište, pa je ova vrsta verovatno pretrpela brže smanjenje populacije za više od 20% u poslednjih deset godina. Zbog ovoga velika droplja je na svim listama ugroženosti kvalifikovana kao RANJIVA VRSTA. U Iberiji i centralnoj Evropi promene useva mogu dovesti do smanjenja količine lucerke, što automatski dovodi i do gubitka staništa. Oranje livada, pošumljavanje, navodnjavanje, izgradnja puteva, izgradnja rovova i kanala, ograde, itd., uticali su na smanjenje broja velike droplje u Austriji, Mađarskoj, Španiji, Nemačkoj, Rusiji, Bugarskoj i Portugalu. Neprikladno upravljanje mašinama može dovesti do oštećenja oranica i useva, što je slučaj u Turskoj i nekim delovima Španije. Takođe, zimi staništa mogu biti nepovoljno pogođena smanjenjem gajenja uljane repice. Značaj: kritičan
- GUBITAK JAJA I PILIĆA:
Ovo je jedan od ključnih faktora unutar svakog agrarnog staništa, koji je doveo do neposredne štete pomoću mašina za žetvu, košenja lucerke, navodnjavanja, upotrebe pesticida i đubriva, nestašice hrane i uznemiravanja. To je naročito bitno u Nemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Slovačkoj, kao i u delovima Portugalije, Španije,i Rusije. Promene unutar poljoprivredne prakse, povezane sa gajenjem novih useva, obično stvaraju pretnju za mlade i neiskusne droplje, baš kao i prerana košnja žita u Ekstremaduri (Španija). Značaj: visoko kritičan
- PREDATORI:
Jaja i pilići su vrlo često žrtve raznih predatora, kao što su psi i lisice. Međutim, i odrasle jedinke mogu biti žrtve predatora. Slučajevi iz Austrije, Nemačke, Mađarske, Slovačke, Rusije i Španije imaju u svakoj populaciji različit uticaj na vrstu. Značaj: srednji / visok
- STRUJNI KABLOVI:
Velike droplje su izričito kopnene ptice i opiru se letenju pri lošem vremenu. Njihovo slabo letenje čini ih nesposobnim da izbegnu nedovoljno upadljive strujne kablove. Sudar sa gornjim kablom je važan razlog za smrt u nekim zemljama (Mađarska, Španija, Slovačka, Rusija i Portugal). Mala populacija može biti totalno uništena samo ako jedna udari u kabl. U nekim delovima Španije ovo je jedan od glavnih razloga za smrt odraslih jedinki. Značaj: srednji / visok u nekim područjima
- LJUDSKO UZNEMIRAVANJE:
Uznemiravanje je razlog zbog kog velike droplje letenjem beže po nepovoljnom vremenu, i povezano je sa rizikom od udara u strujne kablove. To kod mladih ptica dovodi do promene u hranjenju, tj. zbog odsustva majke one duže ostaju gladne, pa čak mogu i uginuti zbog toga. Uznemiravanje je pokazatelj lošeg društvenog ponašanja čoveka. Problem je izrazito relevantan na prostoru sa velikom ljudskom naseljenošću, kao što su delovi Austrije, Nemačke, Mađarske, Slovačke i Španije. Značaj: srednji
- OGRADE:
U nekim delovima Španije, žičane ograde na pašnjacima, razlog su smrti pojedinih droplji, jer utiču na droplje isto kao iscepkanost staništa. Značaj: mali
- NEZAKONIT LOV:
Nekoliko slučajeva lovokrađe događaju se svake godine bez obzira na zakonske zabrane. Ovo je još uvek problem u pojedinim zemljama, kao što su: Rusija, Španija, Ukraina, Turska i Kina. Značaj: mali
- PESTICIDI:
Primena pesticida nepovoljno utiče na populaciju velike droplje, jer snižava reprodukciju. Velika upotreba pesticida može dovesti do kontakta velike droplje sa ovim otrovima, koji mogu biti čak i pogubni po nju. Značaj: mali / srednji mestimično
Pored navedenih faktora, koji utiču na opstanak velike droplje, zatim razne hemijske supstance, zagađenost životne sredine, ali i požari, i drastične promene u klimatskim faktorima (globalno zagrevanje), mogu doprineti do povećanja mortaliteta među jajima, pilićima, mladima, ali i odraslim jedinkama.
Zbog svega navedenog, ova vrsta će u narednih deset godina verovatno izgubiti preko 20% staništa, što će dovesti do povećanja mortaliteta. U narednoj tabeli prikazana je trenutna veličina staništa, brojnost populacije i osnovne karakteristike staništa, kao i glavna pretnja opstanku velike droplje.
Tabela Br.5 Trenutno stanje staništa i populacije
POVRŠINA STANIŠTA 2353000 km² POPULACIJA 31000-37000 NADMORSKA VISINA nizija STANIŠTE livada NEPRIRODNA PRETNJA šteta i degradacija
UGROŽENOST VELIKE DROPLJE U SRBIJI
Prvi od razloga za ugroženost je to što je do polovine prošlog veka velika droplja bila lovna divljač. Ipak, ovo je samo jedan u nizu od problema koji su ovu vrstu doveli do granice izumiranja. Uništavanje staništa, pretvaranje stepe u obradive površine zbog privatizacije (koja je inače globalni problem za ovu vrstu), kao i zamena niskih useva (lucerka i žito) visokim biljkama (suncokret i kukuruz) su takođe razlozi zbog kojih je velika droplja kod nas zakonom zaštićena. Takođe na oko 1000 ha staništa velike droplje svakog dana na ispašu dolazi 2000-3000 grla stoke koje gaze gnezda i jaja. Domaće svinje proždiru jaja i mladunce. Na ovom području ima sve više aktivnih salaša, što dovodi do preoravanja stepe na kojoj je samo ispaša dozvoljena. Jedan od problema su i lisice i ostali predatori koji jedu jaja. U poslednje vreme dolazi i do niske reprodukcije izazvane neugodnim vibracijama. Naime, do pomenutih vibracija dolazi kada se buši zemljište u cilju istraživanja izvora nafte i gasa za „NIS Naftagas“. Ova bušenja dovode do mnogobrojnih podzemnih eksplozija koje na površini tla proizvode vibracije. Velike droplje se plaše ovih vibracija pa se ne gnezde. Radnici „NIS“-a rupe nisu zatrpavali, pa je to još više povećalo mortalitet velikih droplji. Pored ovoga, na mortalitet utiče i zima. Kada pada ledena kiša sa vetrom, stvara se ledena kora na površini snežnog pokrivača, što onemogućava sakupljanje hrane koja se nalazi pod snegom. Čobani koji čuvaju svinje i goveda donose olupine automobila, i ostalih vozila koji im služe kao zaštita. To uništava i izgled staništa, ali i pogubno deluje na biljni i životinjski svet, a samim tim i na veliku droplju. Ljudi na teritoriju Rezervata bacaju smeće i na taj način zagađuju stanište. Još jedan problem preti Rezervatu. Naime, u planu je izgradnja šaranskih ribnjaka u blizini ili u samom Rezervatu. Ukoliko do toga dođe, velika droplja će definitivno izumreti sa ovog područja.
MERE KOJE SU PREDUZETE U SVETU ZA ZAŠTITU VELIKE DROPLJE
Stručnjaci iz raznih delova sveta pokušavaju na razne načine da pomognu u očuvanju velike droplje. Zato su došli na ideju da na zakonski način udruženi pomognu velikoj droplji.Tako je 1. juna 2001. godine, pod pokroviteljstvom CMS-a (Conventin on Migratory Species), zaključen The Great Bustard Memorandum of Understanding ili MoU (Memorandum o razumevanju velike droplje). Zemlje članice MoU-a od osnivanja su: Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Nemačka, Grčka, Mađarska, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Makedonija i Ukraina. Na drugom sastanku MoU,koji je trajao od 9. do 12. novembra 2008. godine u Fedosiji, predstavnici država članica usvojili su nekoliko promena u radu ovog internacionalnog sporazuma, a takođe su i poslednji naučni rezultati uzeti u razmatranje. Na sastanku se raspravljalo o stanju brojnosti populacije i staništa velike droplje. Takođe je odlučeno da će Španija i Rusija biti najznačajnija staništa. Na sastanku se pokazao napredak kod većine izaslanika, a kao rezultat toga brojnost droplji postala je stabilna za poslednje četiri godine. Postalo je jasno da velike droplje zavise od povoljnih poljoprivrednih uslova, kao i od upravljanja njihovim staništima, pa će se na ovakve stvari ubuduće više paziti. Učesnici MoU su se složili da stanište mora biti prošireno, pa su Francuska i Litvanija ponudile deo zemljišta kao pogodno mesto za tako nešto. To bi bio veoma dobar početak za opstanak velike droplje. Međutim, MoU nije sve što je preduzeto kako velika droplja nebi izumrla. U narednom tekstu biće navedeno, za svaku državu posebno, šta je preduzeto za očuvanje velike droplje.
- AUSTRIJA
Velika droplja je u Austriji zaštićena zakonom, a uvrštena je i u austrijsku Crvenu knjigu ugroženih vrsta. Lov je zabranjen od 1969. godine. U kratkom periodu od 1960-1970. godine pokušano je da se obezbedi razmnožavanje i gajenje velike droplje, bez slobode, ali neuspešno. Intezivno upotrebljavano poljoprivredno zemljište bilo je zamenjeno za područja za hranjenje i gajenje. Ipak, reprodukcija je u svim populacijama i dalje niska.
- BUGARSKA
U Bugarskoj, velika droplja je zaštićena Zakonom za očuvanje Prirode od 1962. godine i od 1986. godine, specijalnim aktom br. 342, Ministarstva za zaštitu životne sredine koji nameće kaznu od 460 US $ za svaku ubijenu droplju, kao i dodatne kazne. Uključena je u Crvenu knjigu Bugarske od 1985. godine i ima status ugrožene vrste. Zaravan u Dobruđi nazvana je Dolina Droplji (3600 ha). Ovo područje je 1961. godine zaštićeno Zakonom, ali je već naredne godine bez dozvole preorano. Zbog ovakvih stvari je na celoj teritoriji Dobruđe (severoistočna Bugarska) hitno neophodan celokupan nadzor ove vrste. Uz pomoć donacije švajcarske vlade napravljen je program za zakup i kupovinu zemlje za poljoprivredu koja u Dobruđi mora biti zastupljena. Zemljoradnici su primorani da prilogade vreme poljoprivrednih delovanja životnom ciklusu velike droplje.
- ČEŠKA REPUBLIKA
U Češkoj, droplja je zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i pejzaža. Na granici sa Austrijom, postoji mala populacija, za koju nema posebnih zaštitnih programa.
- NEMAČKA
U Nemačkoj ova vrsta je zaštićena zakonom i zavedena kao ugrožena u nemačkoj Crvenoj knjizi. U bivšoj Istočnoj Nemačkoj mnogi pokušaji bili su primenjeni u gajenju, podizanju i oslobađanju velike droplje u divljinu, prvo u Strekby a zatim u Buckow, pa danas trećina populacije velike droplje u Nemačkoj sačinjava ptice koje su došle iz programa gajenja. Od 1970. godine pa nadalje, mere ograničenja zemljoradnje u područjima velike droplje bile su usvojene, uključujući odlaganje košnje i ograničavanje upotrebe pesticida i đubriva. Takođe, neka jaja su uzimana iz divljine za veštačku inkubaciju. Danas, upravljanje staništem donosi velike obaveze, naročito u Brandenburgu. Tamo je 6600 ha poljoprivrednog zemljišta ili iznajmljeno ili prodato, i sada se koriste kao staništa (livade i oranice). Ukupno 9500 ha zavisi od plana LIFE fondacije da obnovi poljoprivredno zemljište i na taj način obezbedi bolje stanište za veliku droplju.
- MAĐARSKA
Velika droplja je strogo zaštićena mađarskim Zakonom za održavanje prirode i uključena je u Crvenu knjigu Mađarske. Mada je većina bila pod zaštitom decenijama, bilo da je u pitanju Nacionalni park ili pejzažna zaštita, većina gajenja se dešava van ovih zaštićenih područja, i populacije zbog toga imaju dalji pad, određen velikim gubitcima zimi Nivo gajenja je pre više od deset godina stabilizovan u Dévaványa, ali nije bio sasvim uspešan do sada. Hranjenje zimi i kontrola u nekim područjima trebali su imati korisne efekte, ali najvažniji zadatak je upravljanje staništima u zemljoradničkim područjima. Nedavni program zaštite staništa imao je uspeha. Dévaványa koji ima Pejzažnu zaštitu područja, Nacionalni park Hortobágy, Nacionalni park Kiskunság i Moson Project u blizini Mosonszolnok, pokrivaju 11000 ha ukupno. Ovi programi uključuju upravljanje staništem i kontrolu predatora.
- POLJSKA
Ova ptica je u Poljskoj izumrla, poslednji gajenje je zabeleženo 1986. godine Od 1989. godine primećeno je nekoliko pojedinačnih droplji koje su tu zadržane. Razlozi za izumiranje su u pojačanju mehanizacije u poljoprivredi, ljudskom uznemiravanju i proganjanju.
- PORTUGAL
Velika droplja je Zakonom zaštićena i uključena u Crvenu knjigu Portugalije kao ugrožena vrsta. Od 1967. godine lov je zabranjen. Pošumljavanje posebno ugrožava veliku droplju, jer su subvencije za uobičajenu poljoprivredu niske u odnosu na subvencije za pošumljavanje, pa se ljudi lakše odlučuju na sadnju šuma zbog toga. U isto vreme, postoji zainteresovanost za očuvanje vrste i njenog staništa, uključujući upotrebu poljoprivrednog okruženja pod Regulativu EU br. 2078/92. Ipak, dolazi do opadanja zainteresovanosti za očuvanje vrste. Do sada nema zaštićenih područja karakterističnih za veliku droplju. LIFE fondacija je počela pilot program zaštite područja u Kastro Verdeu, najvažnijem području velike droplje u Portugaliji.
- RUMUNIJA
Ženke velike droplje zaštićene su kao Nacionalni spomenik. Ova vrsta je postala značajna u poslednjih pola veka zbog svoje brojnosti (manje od 100 ptica), pronađenih većinom van zaštićenog područja.
- RUSIJA
Vrsta je uključena u Crvenu knjigu Rusije od 1985.godine. Uvrštena je kao ranjiva (II kategorija, brzo opadanje i brojnosti velike droplje i staništa). Posle intezivnog programa oranja 1960.godine, prostor velike droplje postao je veoma mali. U regionu Saratov postoje četiri rezervne oblasti koje pokrivaju ukupno 100 km², gde se gajenje pokazalo kao zaštićeno. U suvim područjima sa slabom vlagom (oblast Volgograda), gde je poljoprivreda intenzivna i veliki deo zemlje su oranice, brojnost se čini stabilnom, ili čak i neznatno većom. U regionima sa dosta vlage (oblast Krasnodara), poljoprivreda teži ka povećanju. Odatle se jedinke prebacuju u region Saratov, što se nije pokazalo uspešnim za porast populacije. Ceo nadzor vrste i popis su tada bili hitno potrebni.
- SLOVAČKA
Vrsta je zaštićena Nacionalnim Zakonom za zaštitu prirode i u Crvenoj knjizi Slovačke je ugrožena. Od 1980.godine lov je zabranjen. Središni deo površine ranijeg prostora proglašen je za zaštićeno područje. Stanica za gajenje i podizanje jedinki postoji, ali za sada ne utiče na populaciju.
ŠPANIJA Vrsta je zaštićena od 1980.godine. U Crvenoj knjizi Španije je ranjiva i zvanično je uvrštena na listu “Of Special Interest Decree 439/90”. Neki od najvažnijih prostora velike droplje uključeni su u “Zonal Programme proposals under EU regulation 2078/92”. Međutim, neki od najvažnijih područja još uvek su ugroženi navodnjavanjem, pošumljavanjem, pesticidima, itd. U Ekstremaduri, u kojoj se nalazi 15% svetske populacije velike droplje, zaštita staništa ograničava se na gajenje Vicije, pa postoje planovi za navodnjavanje i pošumljavanje. Nedavno je tamo bilo pokušaja restbilizovanja lova u nekim regionima. Ispitivanja ponašanja, biologija gajenja, upotreba staništa i širenje su nekoliko godina aktuelni u Ekstremaduri I Kastila-Leon.
- TURSKA
Velika droplja je klasifikovana kao retka vrsta na Crvenoj listi ugroženih životinja Turske. Lov je zabranjen 1977.godine. Zaštićeno područje od 20000 ha utvrđeno je 1993.godine.
- UKRAJINA
Zakonom je zaštićena vrsta i uključena u Crvenu knjigu Ukraine. Postoje rezervati gde se gaje (Polessky Reserve) ili zimuju ptice(Askania-Nova, Black Sea Reserve). Ovi rezervati su zaštićeni. Postoji projekat da se formiraju rezervati (Crimea) u kojima će se gajiti veći deo ukrainske populacije i populacije koja migrira iz Rusije tokom zime. U Askanii-Novoj postoji stanica za gajenje i podizanje jedinki ove vrste, ali je ona sada prestala sa radom.
- VELIKA BRITANIJA
U Velikoj Britaniji od 1980. godine nije bilo ni jedne velike droplje. Pre nekoliko godina, iz Rusije je u Viltšir doneto nekoliko mladunaca, spašenih od kombajna. Čekalo se da mužjak bude polno zreo, pa je u rano proleće 2007. godine ženka velike droplje snela dva jajeta. Čuvari su jaja čuvali, a lokacija gnezda bila je čuvana u strogoj tajnosti, sve dok se mladunci nisu izlegli. Konačno, 23. jula 2007. godine velika droplja je sa mladuncima puštena u Rezervat.
- AZIJA
Velika droplja u centralnoj Aziji ima status ranjive vrste po IUCN-ovoj listi. Za poslednjih 150 godina brojnost opada najviše u Kazahstanu i Mongoliji. U Crvenoj knjizi Mongolije velika droplja je od 1987.godine.U Crvenoj knjizi ugroženih vrsta Kazahstana je od 1978.godine. Pošto se u Aziji veoma malo istraživala velika droplja, ova vrsta tamo nema nikakvu zaštitu, a i podataka skoro da i nema o njoj.
MERE KOJE SU PREDUZETE U SRBIJI ZA ZAŠTITU VELIKE DROPLJE
Svi navedeni uzročnici izumiranja velike droplje doveli su do potrebe da se ova vrsta zaštiti zakonom kako bi joj se pružila najveća moguća pomoć. Tako je prostor između Mokrina, Sajana i Jazova 1997. godine, donošenjem Uredbe Vlade Repulike Srbije, proglašen za zaštićeno prirodno dobro, svrstano u II kategoriju zaštite. Ovaj prostor koji se prostire na 979,4 ha zemljišta, naziva se Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“, i podeljen je dve zone. Zona A ima 284,4505 ha, a zona B ima 694,9889 ha. O rezervatu brine Lovačko udruženje „Perjanica“ iz Mokrina. Oni su o ovoj ugroženoj vrsti brinuli i pre nego što je zaštićena zakonom. U okviru režima zaštite II stepena postoje stroga ograninčenja i kontrolisano korišćenje prirodnih bogatstava, a aktivnosti na ovom području se mogu obavljati samo ako su u skladu sa pravilima. Zaštićeno prirodno dobro se u celini koristi kao lovno područje, a delimično i kao poljoprivredno. Obradive površine čine 14% ukupnog područja, a osnovne kulture su kukuruz, žito, suncokret i lucerka. Stočarstvo je prisutno na oko 45% staništa i to predstavlja veliki problem. Deo područja (oko 32%) se koristi kao senokos. U Lovačkom udruženju jedan čovek je stalno zaposlen kao čuvar (Sava Nedeljkov), ali postoje još dva, pomoćna čuvara. Čuvari se trude da dislociraju čobane sa stokom, ali do sada to se pokazalo kao veoma neuspešno.
Lovačko udruženje je od Vlade republike Srbije dobilo 400000 RSD, od Pokrajine 300000 RSD kao pomoć rezervatu, a od Vlade Austrije 10000 € za prehranu i čuvarsku službu. Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj na glavnim prilazima rezervatu je postavljeno nekoliko informativnih tabli.
Takođe, ovo udruženje planira da dovrši izgradnju namenskog objekta koji će bti u funkciji informativnog centra zaštićenog prirodnog dobra. U planu je izgradnja asfaltnog puta do rezervata, postavljanje hranilica, pojilica i zaštitnih skloništa, izgradnja osmatračnice (stara osmatračnica nije za upotrebu) koja će se koristiti za istraživanje, nadgledanje ali i za turistička osmatranja. Sa osmatračnice bi se dvogledom gledala velika droplja, što bi puno pomoglo u njenoj zaštiti. Planira se i da se 3 ha zaštićenog plodnog zemljišta preore, kako bi se tu posejali ovas i raž, koji bi droplje koristile za ishranu. Država je za realizaciju ovog plana izdvojila 2,2 miliona dinara pre godinu dana, međutim, još nije dobijena dozvola za izgradnju. Prirodno dobro „Pašnjaci velike droplje“ uključeno je u Protokol o saradnji Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Staraoca, sa Nacionalnim parkom „Kiškunšag“ i „Kereš-Maroš“ iz Mađarske. U okviru ove saradnje ostvarene su posete i konsultacije sa stručnjacima iz tog mađarskog Nacionalnog parka.
Sama činjenica da postoji neko ko nadgleda veliku droplju, govori o tome da se mora voditi računa i o brojnosti velike droplje. Zato se svake godine prebrojavaju jedinke. Najbolji period za to je zima, jer su tada sve jedinke u jednom jatu. Lovačko udruženje je i ranije ovu pticu prebrojavalo, pa je 1991. godine u Srbiji zvanično bilo 24 jedinke, a 1997. godine 36 velikih droplji. Sa obzirom na procene stručnjaka da Rezervat može da primi 50-60 ptica, ovo je veoma mali broj. Poslednje prebrojavanje izvršeno je 19. februara 2009. godine i na pašnjacima je bilo ukupno 23 jedinke. Uz ovo kao dodatak prilažem i saopštenje MZ Mokrin o poslednjem prebrojavanju.
Što se tiče problema sa „NIS NAFTAGASOM“, odlučeno je da oni više nemaju prava da istražuju bilo šta na teritoriji Rezervata (čak ni kada je državni interes u pitanju), jer su poslednji put, iako su imali dozvolu na mesec dana u jesenjem periodu, produžili vreme istraživanja i tako umalo izazvali katastrofu. To je dobar početak za rešavanje problema u Rezervatu, ali se tu ne treba zaustavljati. Na sreću, iako postoje mnogi problemi, ovo je još uvek relativno očuvano prirodno dobro koje pruža uslove za život i razmnožavanje velike droplje. Ukoliko bi se stanište unapredilo, a problemi rešili, postojali bi idealni uslovi za veliku droplju. Ako svi ovi napori urode plodom, i ako se ljudi uključe u ovaj program zaštite, velika droplja bi mogla biti spašena od istrebljenja na ovom području. Staništa bi mogla da se prošire, što bi sigurno značilo da bi se za par godina broj droplji u Srbiji povećao. Međutim, ukoliko se ne dođe do dozvole za izgradnju, ukoliko dođe do nedostatka novca, ili do nedostatka ljudi potrebnih za njeno nadgledanje, vrlo brzo bismo mogli osetiti velike posledice toga, jer bi tada banatske ravnice i nebo iznad njih bili prazni, bar kad je velika droplja u pitanju.
MERE KOJE TREBA PREDUZETI ZA ZAŠTITU VELIKE DROPLJE
Pored svih dosadašnjih napora da se sačuva i poveća postojeća populacija velike droplje, potrebno je uraditi još puno toga u kratkom, ali i dugom periodu. Potrebno je unaprediti način korišćenja zemlje i staništa, sprovoditi planove, koji dozvoljavaju porast populacije, kao i proširenje područja.
- GLAVNI CILJEVI
Od mogućnosti da nestanu staništa i hrana, zavisi veliki broj ugroženih vrsta. BirdLife priprema Poljoprivrednu Konzervacionu Strategiju, koja bi štitila stepe i suve livade, međutim, dok do toga ne dođe, potrebno je reklamiranje na nacionalnom i internacionalnom nivou i zakonodavstvo naklonjeno održavanju velike droplje u staništu. U područjima gde se zemlja tradicionalno obrađuje treba da se promoviše način obrade zemlje po standardima EU. U intenziviranju korišćenja polljoprivrednih područja, zakonodavstvo mora obezbediti planove i programe za zaštitu velike droplje. Prioritet: neophodno Vreme: kratak rok
- ŠUMARSTVO
Šumarstvo treba da ima visoke poreze, ne samo za ekonomsku korist, već i za nadoknađivanje štete globalnog ugrožavanja vrsta. Pošumljavanje je potrebno strogo zabraniti u područjima velike droplje. Prioritet: visok Vreme: kratak rok
- ZAŠTIĆENA PODRUČJA I ZAKON
Velika droplja naseljava velika područja koja treba zaštititi. To su, najčešće, poljoprivredna područja, pa su sadašnji metodi zaštite veoma loše sredstvo za održanje vrste. Čak i pomeranje granica zaštićenih područja opasno je za kretanje mladih i odraslih jedinki. Zbog toga je neophodno da vrsta dobije punu zakonsku zaštitu, čak i ako se javlja na pogrešnim livadama. Potrebno je strogo zabraniti lov i zakonom zaštititi staništa. Prioritet: visok/neophodan Vreme: kratak rok
- PROMOCIJA
Potrebna je promocija raznih programa i zakona koji bi pomogli u zaštiti velike droplje. Prioritet: srednji Vreme: srednji rok
- INTERNACIONALNA SARADNJA
Neophodna je saradnja među državama u kojima se nalaze staništa velike droplje, zatim razmena ideja, zajednička istraživanja, kao i bilo kakva vrsta pomoći. Prioritet: srednji Vreme: srednji rok
- ZAŠTITA VRSTE I PODRUČJA
Mora se podržavati zaštita i upravljanje područjima, kao i uklanjanje faktora koji smetaju. Potrebno je ubrzavanje programa ostavljenih po strani, realizacija značajnih programa o zakupu i sticanje zemlje za veliku droplju.Programi moraju trajati više od dve godine, i moraju imati stalno nadgledanje. Ove programe treba da podrže i privatni i državni fondovi. Prioritet: bitan Vreme: kratak rok
- PRILAGOĐAVANJE POLJOPRIVREDNIH RADOVA
Potrebno je prilagoditi vreme poljoprivrednih radnji prema životnom ciklusu velikih droplji, kako bi one mogle nesmetano da leže na svojim gnezdima. Prioritet: visok Vreme: kratak/srednji rok
- UZNEMIRAVANJE
Potrebno je sprečiti uznemiravanje kod gajenja i ležanja velikih droplji. Pošto su ženke veoma osetljive na uznemiravanje, treba svesti na minimum lov u područjima gde velika droplja živi, posmatranje, šetnju po staništu i fotografisanje. Zbog toga je neophodna edukacija. Prioritet: srednji/visok Vreme: kratak/srednji rok
- MERE ZAŠTITE
Da bi mladunci mogli da rastu i žive bez smetnji, potrebno je preduzeti mere zaštite od pretnji za gajenje i leženje. Adekvatan čuvar je veoma bitan za uspeh takvih programa. Prioritet: visok Vreme: kratak/srednji rok
- ZAROBLJENIŠTVO
U hitnim slučajevima, kada je opasnost od izumiranja velika, velike droplje mogu živeti u specijalnim centrima, tj. rezervatima u kojim bi im stručnjaci pomagali. Svaki od ovih rezervata mora pratiti IUCN kriterijume. Prioritet: mali Vreme: dug rok
- PREDATORI, KVALITET STANIŠTA I ZIMA
Kada su predatori u pitanju, oni se moraju kontrolisati kako ne bi uništavali jaja i mladunce. Takođe, potrebno je poboljšanje staništa, sprečavanje izolacije i iscepkanosti populacije. Zimi se mora obezbediti dovoljno hrane sejanjem lucerke i uljane repice. Prioritet: srednji/visok Vreme: kratak rok
- STANIŠTE
Izmene u staništu se moraju sprečiti. Treba izbegavati izgradnju puteva, pošumljavanje i navodnjavanje. Potrebno je izbegavati ograde kako bi ptice mogle slobodno da se kreću. Takođe, moraju se preduzeti korektivne mere kada su u pitanju strujni kablovi. Prioritet: srednji/visok Vreme: kratak rok
- NADGLEDANJE I ISTRAŽIVANJE
Moraju se standarizovati popisne mere, jer se jedan metod popisivanja jedinki ne može koristiti u svim staništima zbog različitosti staništa. Zbog toga treba pronaći zajedničko rešenje. Prioritet: visok Vreme: kratak rok
- NADGLEDANJE
Potrebno je nadgledanje populacije, beležiti njen rast i smanjivanje. Takođe, potrebno je nadgledati efekte upravljanja staništem, kako bi se napravljene greške ispravile. Što se tiče uspeha programa oslobađanja pilića u divljinu, ti pilići se moraju nadgledati. Razlog za to je izračunavanje mortaliteta tih pilića. To bi veoma pomoglo, ukoliko pilići rođeni u divljini više umiru. Prioritet: visok Vreme: kratak/srednji rok
- MEĐUNACIONALNO UPOREĐIVANJE
Potrebno je koordinisati i upoređivati sa drugim nacijama preglede utemeljene na zaštitnim merama. Nad populacijom velikih droplji, koja se nalazi na teritoriji dve ili više država, treba da se vrše zajednička istraživanja, nadgledanja i slično kako bi rezultati bili tačni i potpuni. Prioritet: srednji Vreme: kratak rok
- ISTRAŽIVANJA O EKOLOŠKIM USLOVIMA
Za velike droplje, koje žive u različitim ekološkim uslovima, potrebno je izvršiti uporedne studije kako bi se uslovi mogli upoređivati zbog budućih istaživanja. Ova istraživanja se moraju promovisati u celom svetu. Prioritet: srednji Vreme: srednji rok
- ZEMLJIŠTE I MORTALITET
Mora se promovisati istraživanje faktora koji izazivaju mortalitet na različitom zemljištu. Potrebno je otkriti kako utiče korišćenje zemljišta na mortalitet. Takođe, potrebno je ispitivanje limitiranih uspeha gajenja, kao i svega onoga što na gajenje utiče. Prioritet: visok Vreme: kratak/srednji rok
- MIGRACIJE
Moraju se izvoditi internacionalna istraživanja o migracijama velike droplje, s' obzirom na to, da migracije nisu dovoljno istražene. Da bi se velike droplje locirale zimi i da bi se pratila putanja njihove migracije, potrebno je uvođenje satelitskog praćenja. Prioritet: srednji/visok Vreme: srednje
- JAVNA SVEST I ŠKOLOVANJE
Kod ljudi je potrebno povećeti svest o potrebi za zaštitom velike droplje. Edukovanje farmera i zemljoposednika, kao i edukovanje za rad u upravi i održavanju staništa, kao i obaveštavanje javnosti o njihovim problemima, jedan su od načina da se brojnost velike droplje poveća. Prioritet: srednji/visok Vreme: kratak/srednji rok
- DROPLJA U ZAROBLJENIŠTVU
Potrebno je formirati radnu grupu koja bi otpočela proučavanje velike droplje u ropstvu i odrediti kriterijum uspeha u gajenju, preduzeti neophodne mere po IUCN kriterijumu za vraćanje velike droplje u pojedine države (Francuska, Poljska). Takođe, potrebno je obezbediti podršku za stanične uprave koje gaje veliku droplju u ropstvu. Prioritet: srednji/nizak Vreme: srednji/dug rok
- MERE KOJE JE POTREBNO PREDUZETI U SRBIJI
Kada je Srbija u pitanju, pored svega do sada navedenog, potrebno je uraditi još nekoliko stvari. Najbitnije je da se u najkraćem mogućem roku dođe do dozvole za izgradnju informativnog centra zaštićenog prirodnog dobra. Smatram da je potrebno zaposliti tim stručnih lica, koji bi mogao napraviti odgovarajući plan za poboljšanje staništa i povećanje brojnosti velike droplje. Neophodno je tražiti donacije i pomoć za rezervat kako bi se poboljšali uslovi života velike droplje, zatim je iz estetskih i ekoloških razloga potrebno očistiti stanište od olupina automobila i smeća, koje se trenutno nalaze na staništu. Što se stoke tiče, treba strogo zabraniti ispašu na teritoriji Rezervata. Ne dozvoliti više ni NIS Naftagasu, ni bilo kojoj drugoj kompaniji bilo kakva istraživanja. Za sve one koji prekrše pravila, treba uvesti novčane kazne, pa čak i zatvorske kazne. Na kraju, trebalo bi napraviti promociju ptice, kao i ostalih ugroženih vrsta koje se nalaze na ovom staništu, u cilju edukacije. Po završetku izgradnje centra, trebalo bi napraviti promociju u vidu letaka, reklama, knjiga i sličnog, u cilju reklamiranja Rezervata kao veoma značajnog ekološkog, ali i turističkog područja. Prioritet: veoma važno Vreme: najkraći mogući rok
ZAKLJUČAK
Prolazeći kroz Mokrin videla sam tablu sa slikom velike droplje i natpis „SAČUVAJMO VELIKU DROPLJU”. Moram priznati da za nju do tada nisam čula, iako mi je udaljena svega nekoliko kilometara. Međutim, sama činjenica da je velika droplja ugrožena vrsta kod nas, a i u svetu, za mene je čini veoma interesantnom pticom. Dopao mi se njen raskošan izgled i odlučila sam da saznam nešto više o njoj. Zaista, to je bio veoma težak posao. Podataka na internetu ima zaista malo, a slike koje sam pronašla nisu uspele da zadovolje moju znatiželju. U enciklopedijama skoro da nema nikakvih podataka o njoj. Mesecima sam istraživala i vrlo malo otkrila o velikoj droplji. Ostala mi je ogromna želja da je vidim uživo, da saznam što više stvari o njoj, ali najviše imam želju da pomognem ovoj divnoj vrsti koja se bori za svoj opstanak. Jer, uprkos njenoj veličini, ona je jedna plašljivo, i s punim pravom, nepoverljivo biće, ptica koja zaslužuje da živi nesmetano. Mi smo najvećim delom krivi za njeno izumiranje, zato je sada na nama da joj pomognemo da pobedi u ovoj borbi za opstanak.
- autor: Jelena Ljuboja, maturski rad