Divizma

Izvor: Bionet Škola
(preusmereno sa Verbascum)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Verbascum
Klasifikacija
Carstvo Plantae
Tip Magnoliophyta
Podtip
Klasa Magnoliopsida
Potklasa
Red Lamiales
Podred
Familija Scrophulariaceae
Rod Verbascum
Vrsta Verbascum phlomoides

Divizma (lopen, kraljevska sveća, bolov rep, svećnjak) ili lat. Verbascum phlomoides je biljka iz porodice lanilista (Scrophulariaceae).

Opis biljke

Višegodišnja zeljasta biljka impozantnog izgleda za zeljastu biljku pošto može da dostigne visinu i od 2 m. Čitava biljka pokrivena je mekim, filcovanim dlačicama. Prizemni listovi imaju dršku, dok su donji i srednji sedeći, a gornji osnovom obuhvataju stablo i svi su pepeljastosivi ili žutozeleni. Gornju polovinu stabla čine cvetovi sakupljeni u guste ili rastresite grozdaste cvasti. Cvetovi su sa krupnim, žutim kruničnim listićima spolja pokrivenim zvezdastim dlakama. Sveži cvetovi imaju neprijatan miris, dok suvi mirišu na med. Plod je čahura pokrivena kratkim dlakama i sa semenom prizmatičnog oblika.


Droga i hemijski sastav

Koriste se krunični listići koji lako otpadaju kada se stablo protrese. (Suvi cvetovi lako povuku vlagu pa se zato, pošto se osuše, stavljaju u staklene tegle u kojima se mogu čuvati do godinu dana.) U cvetovima, kao i u celoj biljci, nalaze se saponini, sluz, šećer, malo gume, žute boje, tanina i vrlo malo etarskog ulja.

Lekovito dejstvo

Divizma ulazi u sastav tzv. grudnog čaja, jer sluzima oblaže sluzokožu disajnih organa, smiruje nadraženje sluzokože, istovremeno olakšava izbacivanje sekreta. Na sličan način oblaže i sluzokožu creva pa se koristi u lečenju ulceracija (čireva), hemoroida, a spolja rana i čireva. Preporučuje se i astmatičarima, protiv nervoze, drhtavice, smetnji u srčanom ritmu a deluje i kao blagi diuretik (pospešuje mokrenje). Za lečenje rana, čireva, lišajeva, spoljašnjih hemoroida sprema se ulje u kome se kuvaju sveži cvetovi divizme. Uporni i dugotrajni kašalj može se olakšati upotrebom mleka u kome su kuvani sveži cvetovi.

U terapeutskim dozama, kojih se obavezno treba pridržavati, nema neželjenog delovanja, ali, zbog sadržaja saponina potrebna je umerenost u korišćenju ove biljke.

Literatura

  • Gostuški,R: Lečenje lekovitim biljem, Narodna knjiga, Beograd, 1979.
  • Grlić, Lj: Enciklopedija samoniklog jestivog bilja, August Cesarec, Zagreb, 1986.
  • Djuk, A, Dž: Zelena apoteka, Politika, Beograd, 2005.
  • Jančić, R: Lekovite biljke sa ključem za određivanje, Naučna knjiga, Beograd, 1990.
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Jančić, R: Sto naših najpoznatijih lekovitih biljaka, Naučna knjiga, Beograd, 1988.
  • Kojić, M, Stamenković, V, Jovanović, D: Lekovite biljke jugoistične Srbije, ZUNS, Beograd 1998.
  • Lakušić, D: Vodič kroz floru nacionalnog parka Kopaonik, JP Nacionalni park Kopaonik, Kopaonik, 1995.
  • Marin, P, Tatić, B: Etimološki rečnik, NNK Internacional, Beograd, 2004.
  • Mindel, E: Vitaminska biblija, FaMilet, 1997.
  • Mišić Lj, Lakušić R: Livadske biljke, ZUNS Sarajevo, ZUNS Beograd , IP Svjetlost, 1990
  • Stamenković, V: Naše neškodljive lekovite biljke, Trend, Leskovac
  • Tucakov, J: Lečenje biljem, Rad, Beograd, 1984.