Familije Rhamnaceae i Apocynaceae

Izvor: Bionet Škola
(preusmereno sa Vinca major)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Familia Rhamnaceae

Rhamnaceae, je velika familija biljaka cvetnica, najčešće drveća i nekih loza. Familija broji od 50 do 60 rodova i oko 870 do 900 vrsta. Familija Rhamnaceae ima široku rasprostranjenost, ali uglavnom se nalazi u subtropskim i tropskim regionima. Najstariji fosil iz ove porodice pronađen je u doba Eocena.

Cvetovi su radijalno simetrični i mogu biti beli, žuti, zeleni, roze i plavi. Plod je uglavnom bobica i njima se hrane sisari i ptice.

Frangula alnus – krušina

Krušina je listopadno drvo koje raste na senovitim vlažnim mestima, pored potoka u tamnim, vlažnim šumama. Dostiže visinu od 4 – 5 metara. Cveta od maja do juna, a rađa od septembra do novembra. Preferira kisela, neutralna i osnovna alkalna tla.

Kora je glatka i tanka, listovi izduženo eliptični. Liska je pri vrhu naglo sužena, zašiljena ili zaobljena, sa kljunolikom ili zaobljenom osnovom, na naličju sa izraženom perastom nervaturom. Cvetovi su hermafroditni, sitni, zvonasti i neupadljivi, u pazuhu listova skupljeni u cimozne, štitolike cvasti. Prašnika ima 5. Plod je loptasta koštunica. Zeleni plodovi su crvenkasti, a zreli ljubičasti.

Staništa su senovita mesta, šume i vrtovi. Nije jestiva biljka.

Medicinska upotreba

Krušina je korišćena još u srednjem veku, kao laksativ. Njena kora sadrži 3 – 7% antrakinona, koji izaziva podsticajne pokrete kolona nakon 8 do 12 sati od gutanja. Lečenje je delotvorno kada je supstanca propisana u pravim dozama i potpuno je bezbedno za decu i trudnice. Takođe se koristi za lečenje hepatitisa, ciroze jetre, bolesti desni i blažih kožnih iritacija.

Pored medicine, primenjuje se još u industriji boja i za dobijanje visoko kvalitetnog umetničkog uglja.

Vise-podataka2.jpg
Za više podataka pogledati Krušina

Rhamnus catharticus – pasdren

Raste u hrastovim šumama, može narasti od 3 do 6 metara i to je jednogodišnja biljka. Cveta od maja do juna, a zri u oktobru. Odgovaraju joj bazna, kisela i neutralna zemljišta. To je listopadni žbun sa naspramnim trnovitim granama. Listovi su široko eliptični, kratko zašiljeni na vrhu, testerastog oboda sa mnogobrojnim lučno savijenim nervima. Cvasti su štitovi koji se nalaze u pazuhu listova. Cvetovi su jednopolni, sitni, neupadljivi, zvonasti i četvoročlani. Čašica je žutozelena, krunica je sitna ili je nema. Plod je loptasta koštunica sa 4 koštice.

Retko se koristi u proizvodnji lekova, zbog nasilnog dejstva na organizam. Ne preporučuje se deci, a odrasli ga koriste kao laksativ i diuretik. Ima primenu u izradi slikarskih akvarelnih boja.

Familia Apocynaceae

Familija Apocynaceae je familija biljaka cvetnica, u koje spadaju drveća, žbunovi, bilje i lijane. Familiju čine 420 rodova i oko 1500 vrsta. Pripadnici ove familije nalaze se u tropskim predelima, mada ima i bilja koje se nalazi u različitim temperaturnim zonama. Mnoge vrste visokog drveća nalaze se u tropskim kišnim šumama, ali ima i onih koje rastu u sušnim predelima. Neke od vrsta mogu biti otrovne.

Listovi su prosti. Cvetovi su radijalno simetrični, hermafroditni i prikupljeni u racemozne i cimozne cvasti. Plod je obično bobica, folikul ili kapsula.

Vinca minor – zimzelen

Zimzelen je polužbun koji raste na livadama, u šumama i šikarama. Stabljike su polegle, tanke, na čvorovima se razvijaju žiličasti korenovi i dugački polegli izdanci sa cvetovima. Listovi su na kratkim drškama, zimzeleni, kožasti, na licu sjajno tamnozeleni, na naličju svetliji. Cvetovi su pojedinačni, sa drškama dužim od pazušnih listova i najčešće se kreću u nijansama od bele do ljubičaste. Čašica je kratka, levkasta. Krunica je sa uzanom, levkastom cevi i sa 5 širokih režnjeva. Ima 5 prašnika priljubljenih uz kruničnu cev. Žig tučka čine 5 dlakavih režnjeva, a plod dva nejednaka meška. Zimzelen je uvek zelene boje, sakuplja se u vreme cvetanja i to cela biljka.

Primena

Sastojci zimzelena imaju fiziološko delovanje. Snižavaju krvni pritisak i poboljšavaju prokrvljenost mozga. Deluju blago, umirujuće. Herba zimzelena se uglavnom koristi za ekstrakciju alkaloida i izradu doziranih preparata (kapi, injekcije, dražeje) koji se primenjuju samo pod nadzorom lekara. Upotreba u samomedikaciji može dovesti do trovanja. Takođe je poznat i čaj od zimzelena koji ublažava simptome starenja, kao i vino od zimzelena. Može se upotrebiti i kao travnjak.

Vinca major – zimzelen

Višegodišnja gajena biljka, polužbun, sa dugačkim, poleglim stabljikama. Listovi su na kratkim drškama, jajasti sa malo srcasto urezanom osnovom. Cvetovi su krupni, pojedinačni, svetloplavi, ljubičasti ili beli. Plod čine dva meška.

Literatura

  • Botanika za 2. razred medicinske škole
  • www.wikipedia.org
Autor teksta: Marko Radić, učenik II1 Medicinske škole u Požarevcu (školska 2008/2009)