Razlika između izmena na stranici „Ćelijski skelet”
Red 5: | Red 5: | ||
Osnovni strukturni '''delovi citoskeleta''' su: | Osnovni strukturni '''delovi citoskeleta''' su: | ||
− | 1. [[mikrofilamenti]] (lat. filamentum = konac, nit) čiji je osnovni sastojak protein aktin; molekuli aktina se udružuju u dva lanca spiralno uvijena jedan oko drugog i grade aktinski filament (vidi sliku); | + | 1. [[mikrofilamenti]] (lat. filamentum = konac, nit) čiji je osnovni sastojak protein aktin; molekuli aktina se udružuju u dva lanca spiralno uvijena jedan oko drugog i grade aktinski filament (vidi sliku); |
− | |||
2. [[mikrotubuli]] (mikrocevčice) su u obliku šupljeg cilindra ; u ćeliji se mogu nalaziti kao pojedinačne ili grupisane u snopove; | 2. [[mikrotubuli]] (mikrocevčice) su u obliku šupljeg cilindra ; u ćeliji se mogu nalaziti kao pojedinačne ili grupisane u snopove; | ||
Red 15: | Red 14: | ||
[[Slika:Microfilament.jpg|200px|d|mini|Mikrofilament]] | [[Slika:Microfilament.jpg|200px|d|mini|Mikrofilament]] | ||
Mikrofilamenti su tanane niti izgrađene od proteina [[A|aktin]]a koje imaju stalan prečnik (5 - 9 nm), a promenljivu dužinu. Obrazuju se tako što se vrši polimerizacija globularnih molekula G-aktina koji se nižu jedan do drugog gradeći dva niza (poput bisera na oglici). Ta dva niza su spiralno uvijena jedan oko drugog pri čemu se obrazuje polimer F-aktin ili aktinski filamrent. U ćeliji mogu da se organizuju u vidu snopova ili mreže, dajući potporu kako ćeliji tako i njenim izraštajima (pseudopodije, mikrovili, treplje). | Mikrofilamenti su tanane niti izgrađene od proteina [[A|aktin]]a koje imaju stalan prečnik (5 - 9 nm), a promenljivu dužinu. Obrazuju se tako što se vrši polimerizacija globularnih molekula G-aktina koji se nižu jedan do drugog gradeći dva niza (poput bisera na oglici). Ta dva niza su spiralno uvijena jedan oko drugog pri čemu se obrazuje polimer F-aktin ili aktinski filamrent. U ćeliji mogu da se organizuju u vidu snopova ili mreže, dajući potporu kako ćeliji tako i njenim izraštajima (pseudopodije, mikrovili, treplje). | ||
+ | ===Miofibrili=== | ||
+ | U mišićnim ćelijama se nalaze i miozinski filamenti izgrađeni od molekula proteina miozina. Miozinski filamenti zajedno sa drugim faktorima (joni Ca++, ATP idr.) omogućavaju klizanje aktinskih filamenata što dovodi do kontrakcije mišićnih ćelija. Aktinski i miozinski filamenti obrazuju vlakna '''miofibrile''' koja omogućavaju kontrakciju mišićne ćelije. | ||
+ | |||
==Mikrotubuli== | ==Mikrotubuli== | ||
[[Slika:Microtubula.jpg|200px|d|mini|Mikrotubul]] | [[Slika:Microtubula.jpg|200px|d|mini|Mikrotubul]] |
Izmena na datum 15. decembar 2011. u 20:54
Ćelijski skelet (citoskelet) je izgrađen od preko 20 vrsta citoplazmatičnih proteina koji omogućavaju promenu oblika ćelije, kretanje organela i same ćelije kao i međusobno povezivanje ćelija.
Osnovni strukturni delovi citoskeleta su:
1. mikrofilamenti (lat. filamentum = konac, nit) čiji je osnovni sastojak protein aktin; molekuli aktina se udružuju u dva lanca spiralno uvijena jedan oko drugog i grade aktinski filament (vidi sliku); 2. mikrotubuli (mikrocevčice) su u obliku šupljeg cilindra ; u ćeliji se mogu nalaziti kao pojedinačne ili grupisane u snopove;
3. prelazni (intermedijerni) filamenti dobili su ime po tome što im je prečnik nešto veći od mikrofilamenata, a manji od prečnika mikrotubula; koliko je za sada poznato, imaju ih samo životinjske ćelije; grade ih veoma različiti proteini.
Proteini citoskeleta su raspoređeni tako da grade rešetku (mikrotrabekularna rešetka). Ona obavija sve organele i prostire se oko njih prožimajući čitavu ćeliju. Rešetka ujedinjuje organele i citoskelet u jedinstven sistem.
Mikrofilamenti
Mikrofilamenti su tanane niti izgrađene od proteina aktina koje imaju stalan prečnik (5 - 9 nm), a promenljivu dužinu. Obrazuju se tako što se vrši polimerizacija globularnih molekula G-aktina koji se nižu jedan do drugog gradeći dva niza (poput bisera na oglici). Ta dva niza su spiralno uvijena jedan oko drugog pri čemu se obrazuje polimer F-aktin ili aktinski filamrent. U ćeliji mogu da se organizuju u vidu snopova ili mreže, dajući potporu kako ćeliji tako i njenim izraštajima (pseudopodije, mikrovili, treplje).
Miofibrili
U mišićnim ćelijama se nalaze i miozinski filamenti izgrađeni od molekula proteina miozina. Miozinski filamenti zajedno sa drugim faktorima (joni Ca++, ATP idr.) omogućavaju klizanje aktinskih filamenata što dovodi do kontrakcije mišićnih ćelija. Aktinski i miozinski filamenti obrazuju vlakna miofibrile koja omogućavaju kontrakciju mišićne ćelije.
Mikrotubuli
Izgrađeni su od proteina alfa-tubulina i beta-tubulina. Sastoje se od 13 filamenta postavljenih međusobno paralelno i kružno raspoređenih oko unutrašnje šupljine. Alfa- i beta-tubulin se polimerizuju, pri čemu se energija za to njihovo udruživanje dobija iz guanozin trifosfata (GTP). Moguća je i povratna depolimerizacija mikrutubula na alfa- i beta-tubulin. Ćelijska poretljivost kao i deoba ćelije (mitotičko deobno vreteno) se zasniva na udruživanju monomera (molekuli tubulina) u polimer (mikrotubuli) i obrnuto, depolimerizaciji.
Intermedijerni filamenti
Sa prečnikom od 10 nm, tanji su od mikrotubula, a deblji od mikrofilamenata. Promenljivog su hemijskog sastava koji zavisi od vrste ćelija (tkiva), dok je struktura jedinstvena za sve ćelije. U životinjskim ćelijama ih ima i u jedru i u citoplazmi. Sprečavaju prekomerno istezanje i pružaju potporu ćeliji.
Literatura:
- Vujaklija, M: Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd
- Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
- Nešković Mirjana, Konjević R, Ćulafić Ljubinka (2002): Fiziologija biljaka, NNK, Beograd
- Karlson, P: Biokemija, Školska knjiga, Zagreb, 1976
- Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998
- Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
- Sarić, M. (1975): Fiziologija biljaka, Naučna knjiga, Beograd
- Kojić, M. (1989): Botanika, Naučna knjiga, Beograd