Razlika između izmena na stranici „Škorpije”
(New page: '''Skorpije ili škorpije (lat. Scorpiones)''' spadaju u najkrupnije [[|paukolike životinje]], a verovatno najstarije (fosili potiču još iz silura) i prve suvozemne zglavkare. Naseljava...) |
|||
(19 međuizmena istog korisnika nije prikazano) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
− | ''' | + | {| width=300 style="float: right; font-size: 90%; margin: 0 0 3em 2em; border: 2px solid #FFCC00; border-collapse: collapse;" |
+ | |- | ||
+ | | style="padding: 0.5em; background: #FFCC00; font-size: 120%; color: #; text-align: center;" | [[Image:Black scorpion.jpg|mini|c|244px|crna škorpija (Androctonus crassicauda)]]'''Klasifikacija'''<br /><span style="font-size: 85%; color: #FFFDD0"></span> | ||
+ | |- | ||
+ | | style="text-align: center; padding: 0.5em;" | | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" bgcolor="#FFFDD0" | ||
+ | |- | ||
+ | | | ||
+ | {| style="margin: 0 1em 0 1em; width: 100%;" | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Carstvo''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" |[[Animalia]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Tip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | Zglavkari [[Arthropoda]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | | width=95 | '''Podtip''' | ||
+ | | style="padding-left: 0.5em;" | [[Chelicerata]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Klasa''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | [[Arachnida]] | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |'''Red''' | ||
+ | |style="padding-left: 0.5em;" | Scorpiones | ||
+ | |- style="vertical-align: top;" | ||
+ | |} | ||
+ | |} | ||
+ | <noinclude> | ||
+ | '''Skorpije ili škorpije (lat. Scorpiones)''' spadaju u najkrupnije [[Paukolike životinje|paukolike životinje]], a verovatno najstarije (fosili potiču još iz silura) i prve suvozemne zglavkare. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predele mada ih ima i u umerenoj zoni. Preko dana miruju sakrivene ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13mm do 25cm. | ||
Otrov skorpija je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čoveka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čoveka: | Otrov skorpija je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čoveka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čoveka: | ||
− | * vrsta Androctonus australis (na slici) koja živi u pustinji Sahari i čiji je otrov iste jačine kao otrov kobre; | + | * vrsta ''[[Androctonus australis]]'' (na slici) koja živi u pustinji Sahari i čiji je otrov iste jačine kao otrov [[kobre]]; |
− | * vrste roda Centruroides koje žive u Meksiku. | + | * vrste roda ''[[Centruroides]]'' koje žive u Meksiku. |
+ | Serum koji se daje protiv otrova skorpija efikasan je samo u određenom vremenu. | ||
− | + | ==Spoljašnja građa== | |
+ | Telo skorpija podeljeno je na dva regiona prozomu i opistozomu koje su široko spojene. | ||
− | + | [[Prozoma]] je kratka, četvrtasta pokrivena na leđnoj strani čvrstim oklopom, karapaksom. Na leđnoj strani nalaze se oči: jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa već je ona zaštićena osnovama nogu. | |
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | [[Prozoma]] | ||
Na prozomi se nalaze sledeći ekstremiteti: | Na prozomi se nalaze sledeći ekstremiteti: | ||
− | 1. par su [[helicere]] smeštene ispred usnog otvora, u obliku klešta, sićišne i izgrađene od tri segmenta; | + | 1. par su [[Helicere|helicere]] smeštene ispred usnog otvora, u obliku klešta, sićišne i izgrađene od tri segmenta; |
− | 2. par su [[pedipalpi]], snažno razvijeni, kleštoliko završeni i glavni znak raspoznavanja skorpija; služe za hvatanje plena; | + | 2. par su [[Pedipalpi|pedipalpi]], snažno razvijeni, kleštoliko završeni i glavni znak raspoznavanja skorpija; služe za hvatanje plena; |
3. četiri para nogu za hodanje od kojih se svaka sastoji od 7 članaka. | 3. četiri para nogu za hodanje od kojih se svaka sastoji od 7 članaka. | ||
− | [[Opistozoma | + | [[Opistozoma]] se sastoji od dva dela: |
1. prednjeg, preabdomena (mezozoma) koga gradi 7 članaka; | 1. prednjeg, preabdomena (mezozoma) koga gradi 7 članaka; | ||
Red 44: | Red 69: | ||
Na opistozomi se nalaze ostaci ekstremiteta: | Na opistozomi se nalaze ostaci ekstremiteta: | ||
− | na prvom segmentu (on je, ustvari drugi, jer je prvi redukovan) se nalazi operkulum koji kao poklopac pokriva polni otvor; | + | * na prvom segmentu (on je, ustvari drugi, jer je prvi redukovan) se nalazi operkulum koji kao poklopac pokriva polni otvor; |
+ | * čulni izraštaji oblika češlja | ||
+ | * listolika pluća. | ||
+ | |||
+ | Kada skorpija hvata plen onda je njen postabdomen podignut i povijen napred preko tela (na slici) tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom poreklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu. | ||
Skorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kleštolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje. | Skorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kleštolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje. | ||
− | + | ==Unutrašnja građa== | |
+ | |||
+ | [[Varenje]] usmrćenog plena počinje radom helicera koje maceriraju plen i izlučivanjem sokova iz prednjeg creva na njega. Polusvarenu hranu usisavaju ždrelom iz koga hrana ide danje u jednjak pa u srednje crevo i žlezde za varenje gde se vari do kraja, a zatim i apsorbuje. Nesvareni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crevo i preko analnog otvora izbacuju u spoljašnju sredinu. | ||
− | Izlučivanje se obavlja pomoću: | + | [[Izlučivanje]] se obavlja pomoću: |
1. dva para Malpigijevih cevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg creva; | 1. dva para Malpigijevih cevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg creva; | ||
Red 56: | Red 87: | ||
2. para koksalnih žlezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje. | 2. para koksalnih žlezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje. | ||
− | Krvni sistem je otvorenog tipa i sastoji se od: | + | [[Krvni sistem]] je otvorenog tipa i sastoji se od: |
+ | |||
+ | * srca smešteno u perikardijumu u preabdomenu; krv iz perikardijuma dospeva u srce preko otvora ostija; | ||
+ | * arterija koje odvode krv iz srca u sve delove tela; | ||
+ | * sinusa, u koje se krv iz arterija izliva; | ||
+ | * venoznih kanala, kojima se krv iz sinusa vraća u srce. | ||
− | + | [[Disanje]] se vrši pomoću 4 para listolikih pluća koja su utopljena u krvi ventralnog sinusa. U njemu se krv oksiduje, a zatim vraća u srce. | |
− | Nervni sistem se sastoji od: | + | [[Nervni sistem]] se sastoji od: |
− | mozga | + | * mozga |
+ | * sedam parova ganglija koje grade trbušno nervno stablo. | ||
− | taktilni u obliku čulnih dlačica različitih oblika; | + | [[Čulni organi]] skorpija su: |
+ | |||
+ | * taktilni u obliku čulnih dlačica različitih oblika; | ||
+ | * oči everznog tipa; | ||
+ | * češljoliki ostaci ekstremiteta na kojima se nalaze čulne ćelije čija funkcija nije dovoljno proučena. | ||
+ | |||
+ | ==Polni sistem i igra parenja== | ||
+ | [[Image:Scorpionwithyoung.jpg|thumb|right|244px|Mladunci na leđima ženke]] | ||
+ | Skorpije su odvojenih polova sa slabo izraženim polnim [[D|dimorfizmom]] koji se uglavnom ogleda u tome što mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Gonade kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum. | ||
Prilikom kopulacije skorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje poznato kao igra parenja. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u telo preko polnog otvora. Razviće oplođenih jaja odvija se u telu ženke i traje od nekoliko meseci do godinu dana, a nekada i duže. Posle završenog razvića rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko nedelju dana, odnosno, do prvog presvlačenja. | Prilikom kopulacije skorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje poznato kao igra parenja. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u telo preko polnog otvora. Razviće oplođenih jaja odvija se u telu ženke i traje od nekoliko meseci do godinu dana, a nekada i duže. Posle završenog razvića rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko nedelju dana, odnosno, do prvog presvlačenja. | ||
− | + | ==Klasifikacija== | |
+ | |||
+ | <br>Red Scorpiones je podeljen na sedam familija sa preko 100 rodova i oko 700 vrsta. Najpoznatije su sledeće familije i rodovi: | ||
+ | |||
+ | 1. '''porodica [[Buthidae]]''' je rasprostranjena na svim kontinentima sa rodovima: <br> | ||
+ | |||
+ | * rod [[Androctonus]]; | ||
+ | * rod [[Buthus]]; | ||
+ | * rod [[Mesobuthus]], čija vrsta M. gibbosus živi na prostorima bivše Jugoslavije; | ||
+ | |||
+ | 2. '''porodica [[Chactidae]]''', kao i prethodna naseljava skoro sve kontinente; pripadaju joj rodovi: <br> | ||
+ | |||
+ | * [[Euscorpius]], čije vrste E. italicus, E. carpathicus i E. migrelicus žive kod nas; | ||
+ | * [[Chactus]]; | ||
+ | |||
+ | 3. '''porodica [[Vejovidae]]'''rasprostranjena u Americi i Evropi; | ||
+ | |||
+ | 4. '''porodica [[Diplocentridae]]''', naseljava tropske i suptropske predele; pripada joj rod [[Nebo]]; | ||
+ | |||
+ | 5. '''porodica [[Scorpionidae]]''' kojoj pripadaju rodovi: | ||
+ | * [[Scorpio]] | ||
+ | * [[Pandinus]] | ||
+ | |||
+ | 6. '''porodica [[Bothridae]]''' | ||
+ | |||
+ | ==Literatura== | ||
+ | |||
+ | * Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987. | ||
+ | * Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971. | ||
+ | * Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977. | ||
+ | * Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979. | ||
+ | * Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986. | ||
+ | * Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998. | ||
+ | * Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986. | ||
+ | * Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001. | ||
+ | * Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995. | ||
+ | * Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000 | ||
+ | |||
+ | {{Potpis2}} | ||
+ | [[Kategorija:Paukolike životinje]] | ||
+ | [[Kategorija:Zglavkari]] | ||
− | + | [[Kategorija:Beskičmenjaci]] |
Najnovija izmena na datum 19. mart 2014. u 18:07
Klasifikacija | ||||||||||
|
Skorpije ili škorpije (lat. Scorpiones) spadaju u najkrupnije paukolike životinje, a verovatno najstarije (fosili potiču još iz silura) i prve suvozemne zglavkare. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predele mada ih ima i u umerenoj zoni. Preko dana miruju sakrivene ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13mm do 25cm.
Otrov skorpija je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čoveka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čoveka:
- vrsta Androctonus australis (na slici) koja živi u pustinji Sahari i čiji je otrov iste jačine kao otrov kobre;
- vrste roda Centruroides koje žive u Meksiku.
Serum koji se daje protiv otrova skorpija efikasan je samo u određenom vremenu.
Sadržaj
Spoljašnja građa
Telo skorpija podeljeno je na dva regiona prozomu i opistozomu koje su široko spojene.
Prozoma je kratka, četvrtasta pokrivena na leđnoj strani čvrstim oklopom, karapaksom. Na leđnoj strani nalaze se oči: jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa već je ona zaštićena osnovama nogu.
Na prozomi se nalaze sledeći ekstremiteti:
1. par su helicere smeštene ispred usnog otvora, u obliku klešta, sićišne i izgrađene od tri segmenta;
2. par su pedipalpi, snažno razvijeni, kleštoliko završeni i glavni znak raspoznavanja skorpija; služe za hvatanje plena;
3. četiri para nogu za hodanje od kojih se svaka sastoji od 7 članaka.
Opistozoma se sastoji od dva dela:
1. prednjeg, preabdomena (mezozoma) koga gradi 7 članaka;
2. zadnjeg, postabdomena (metazoma) koji je izgrađen od 5 članaka, na njegovom kraju se nalazi povijena bodlja.
Opistozomalni segmenti su svi dobro zaštićeni spoljašnjim skeletom koji je izgrađen od 4 ploče:
1. tergit na dorzalnoj (leđnoj) strani;
2. sternit, na ventralnoj (trbušnoj) strani;
3. pleure postavljene sa strane i membranozne.
Na opistozomi se nalaze ostaci ekstremiteta:
- na prvom segmentu (on je, ustvari drugi, jer je prvi redukovan) se nalazi operkulum koji kao poklopac pokriva polni otvor;
- čulni izraštaji oblika češlja
- listolika pluća.
Kada skorpija hvata plen onda je njen postabdomen podignut i povijen napred preko tela (na slici) tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom poreklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.
Skorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kleštolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje.
Unutrašnja građa
Varenje usmrćenog plena počinje radom helicera koje maceriraju plen i izlučivanjem sokova iz prednjeg creva na njega. Polusvarenu hranu usisavaju ždrelom iz koga hrana ide danje u jednjak pa u srednje crevo i žlezde za varenje gde se vari do kraja, a zatim i apsorbuje. Nesvareni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crevo i preko analnog otvora izbacuju u spoljašnju sredinu.
Izlučivanje se obavlja pomoću:
1. dva para Malpigijevih cevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg creva;
2. para koksalnih žlezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje.
Krvni sistem je otvorenog tipa i sastoji se od:
- srca smešteno u perikardijumu u preabdomenu; krv iz perikardijuma dospeva u srce preko otvora ostija;
- arterija koje odvode krv iz srca u sve delove tela;
- sinusa, u koje se krv iz arterija izliva;
- venoznih kanala, kojima se krv iz sinusa vraća u srce.
Disanje se vrši pomoću 4 para listolikih pluća koja su utopljena u krvi ventralnog sinusa. U njemu se krv oksiduje, a zatim vraća u srce.
Nervni sistem se sastoji od:
- mozga
- sedam parova ganglija koje grade trbušno nervno stablo.
Čulni organi skorpija su:
- taktilni u obliku čulnih dlačica različitih oblika;
- oči everznog tipa;
- češljoliki ostaci ekstremiteta na kojima se nalaze čulne ćelije čija funkcija nije dovoljno proučena.
Polni sistem i igra parenja
Skorpije su odvojenih polova sa slabo izraženim polnim dimorfizmom koji se uglavnom ogleda u tome što mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Gonade kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum.
Prilikom kopulacije skorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje poznato kao igra parenja. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u telo preko polnog otvora. Razviće oplođenih jaja odvija se u telu ženke i traje od nekoliko meseci do godinu dana, a nekada i duže. Posle završenog razvića rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko nedelju dana, odnosno, do prvog presvlačenja.
Klasifikacija
Red Scorpiones je podeljen na sedam familija sa preko 100 rodova i oko 700 vrsta. Najpoznatije su sledeće familije i rodovi:
1. porodica Buthidae je rasprostranjena na svim kontinentima sa rodovima:
- rod Androctonus;
- rod Buthus;
- rod Mesobuthus, čija vrsta M. gibbosus živi na prostorima bivše Jugoslavije;
2. porodica Chactidae, kao i prethodna naseljava skoro sve kontinente; pripadaju joj rodovi:
- Euscorpius, čije vrste E. italicus, E. carpathicus i E. migrelicus žive kod nas;
- Chactus;
3. porodica Vejovidaerasprostranjena u Americi i Evropi;
4. porodica Diplocentridae, naseljava tropske i suptropske predele; pripada joj rod Nebo;
5. porodica Scorpionidae kojoj pripadaju rodovi:
6. porodica Bothridae
Literatura
- Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
- Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
- Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
- Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
- Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
- Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
- Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000