Razlika između izmena na stranici „Adenin”
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:Adenine.gif|d|mini|Adenin strukturno]] | [[Slika:Adenine.gif|d|mini|Adenin strukturno]] | ||
− | '''Adenin''' (skr. A) je azotna baza koja ulazi u sastav [[nukleotid]]a i [[nukleozid]]a. Pripada purinskim bazama (purinima). | + | '''Adenin''' (skr. A) je azotna baza koja ulazi u sastav [[nukleotid]]a i [[nukleozid]]a. Pripada purinskim bazama (purinima). Vezivanjem adenina sa pentoznim šećerom nastaje jedinjenje koje se naziva nukleozid. Veza između baze i šećera je N-glikozidna veza i formira se između devetog N atoma adenina i prvog C atoma šećera. |
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | |||
− | U molekulima nukleinskih kiselina vezuje | + | Adenin sa pentozom može da obrazuje dve vrste nukleozida: |
+ | *adenozin, koji nastaje od adenina i riboze | ||
+ | *dezoksiadenozin (adenin + dezoksiriboza). | ||
+ | |||
+ | Nukleotidi su estri nukleozida i fosforne kiseline, tako što se fosfatna grupa estarskom vezom povezuje za peti C atom pentoze. U zavisnosti od broja vezanih fosfatnih grupa mogu biti: | ||
+ | *nukleozid monofosfati koji ulaze u sastav [[DNK]], [[RNK]], [[AMP]] | ||
+ | *nukleozid difosfati izgrađuju [[ADP]] | ||
+ | *nukleozid trifosfati, izgrađuju [[ATP]] | ||
+ | ==Komplementarnost== | ||
+ | U molekulima nukleinskih kiselina adenin se vezuje dvostrukom vodoničnom vezom za pirimidinske baze: | ||
* timin u naspramnom polinukleotidnom lancu DNK | * timin u naspramnom polinukleotidnom lancu DNK | ||
*uracil u polinukleotidnom lancu RNK. | *uracil u polinukleotidnom lancu RNK. | ||
+ | |||
+ | Ta osobina naziva se komplementarnost i na njoj se zasniva sekundarna struktura nukleinskih mkiselina. | ||
[[Kategorija:Biologija ćelije]] | [[Kategorija:Biologija ćelije]] | ||
[[Kategorija:Molekularna biologija]] | [[Kategorija:Molekularna biologija]] |
Izmena na datum 17. jun 2008. u 22:19
Adenin (skr. A) je azotna baza koja ulazi u sastav nukleotida i nukleozida. Pripada purinskim bazama (purinima). Vezivanjem adenina sa pentoznim šećerom nastaje jedinjenje koje se naziva nukleozid. Veza između baze i šećera je N-glikozidna veza i formira se između devetog N atoma adenina i prvog C atoma šećera.
Adenin sa pentozom može da obrazuje dve vrste nukleozida:
- adenozin, koji nastaje od adenina i riboze
- dezoksiadenozin (adenin + dezoksiriboza).
Nukleotidi su estri nukleozida i fosforne kiseline, tako što se fosfatna grupa estarskom vezom povezuje za peti C atom pentoze. U zavisnosti od broja vezanih fosfatnih grupa mogu biti:
- nukleozid monofosfati koji ulaze u sastav DNK, RNK, AMP
- nukleozid difosfati izgrađuju ADP
- nukleozid trifosfati, izgrađuju ATP
Komplementarnost
U molekulima nukleinskih kiselina adenin se vezuje dvostrukom vodoničnom vezom za pirimidinske baze:
- timin u naspramnom polinukleotidnom lancu DNK
- uracil u polinukleotidnom lancu RNK.
Ta osobina naziva se komplementarnost i na njoj se zasniva sekundarna struktura nukleinskih mkiselina.