Razlika između izmena na stranici „Adenozin trifosfat”
(Created page with 'mini|300px|right|ATP Najznačajnije jedinjenje bogato energijom u ćeliji je adenozin trifosfat, koji po svojoj hemijskoj građi spada u nukleotide. Molekul…') |
|||
Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:ATP.gif|mini|300px|right|ATP]] | [[Slika:ATP.gif|mini|300px|right|ATP]] | ||
− | Najznačajnije jedinjenje bogato energijom u ćeliji je [[adenozin trifosfat]], koji po svojoj hemijskoj građi spada u nukleotide. Molekul [[ATP]]-a se sastoji od adenina, riboze i tri fosfatne grupe . Dve krajnje fosfatne grupe vezane su kovalentnim vezama koje su bogate energijom (označene su na šemi znakom ~). Kada se te veze razgrade oslobađa se relativno velika količina energije. Kada se iz [[A|ATP]]-a oslobodi jedna krajnja fosfatna grupa nastaje adenozin difosfat (ADP), izdvajanjem još jedne krajnje fosfatne grupe iz ADP nastaje adenozin monofosfat (AMP). | + | Najznačajnije jedinjenje bogato energijom u ćeliji je [[adenozin trifosfat]], koji po svojoj hemijskoj građi spada u nukleotide. |
+ | ==Struktura ATP-a== | ||
+ | Molekul [[ATP]]-a se sastoji od: | ||
+ | * azotne baze adenina, | ||
+ | * [[M|monosaharida]] [[P|pentoze]], riboze i | ||
+ | * tri fosfatne grupe koje se obeležavaju kao alfa, beta i gama (počev od adenina). | ||
+ | ==Sinteza ATP== | ||
+ | ATP se najčešće proizvodi u: | ||
+ | * mitohondrijama, uglavnom razlaganjem glukoze i masnih kiselina procesom koji se naziva [[oksidativna fosforilacija]]; razlaganjem 1 molekula glukoze u mitohondrijama oslobodi se 36 molekula ATP-a | ||
+ | * hloroplastima kod biljaka, u fotosintezi procesom [[fotosintetička fosforilacija|fotosintetičke fosforilacije]]. | ||
+ | ==Korišćenje ATP-a u ćeliji== | ||
+ | ATP se ne možete čuvati u vidu rezervi pa zato posle njegove sinteze dolazi do potrošnje. Dve krajnje fosfatne grupe vezane su kovalentnim vezama koje su bogate energijom (označene su na šemi znakom ~). Kada se te veze razgrade oslobađa se relativno velika količina energije. Kada se iz [[A|ATP]]-a oslobodi jedna krajnja fosfatna grupa nastaje adenozin difosfat (ADP), izdvajanjem još jedne krajnje fosfatne grupe iz ADP nastaje adenozin monofosfat (AMP). | ||
===Fosforilacija=== | ===Fosforilacija=== | ||
Red 6: | Red 17: | ||
ATP nastaje kao glavni energetski proizvod procesa razgradnje sastojaka hrane procesom oksidacije.. Jedan deo energije koji se otpušta u ovim procesima se sačuva u vidu ATP-a, a ostatak se gubi u vidu toplote. Ovako dobijeni ATP se koristi za vršenje svih oblika rada u ćeliji. Svega oko 1/3 aTP-a troši se za reakcije anabolizma. Ostala količina energije se troši na kretanje, mišićne kontrakcije, transport materija kroz membranu ćelije itd). | ATP nastaje kao glavni energetski proizvod procesa razgradnje sastojaka hrane procesom oksidacije.. Jedan deo energije koji se otpušta u ovim procesima se sačuva u vidu ATP-a, a ostatak se gubi u vidu toplote. Ovako dobijeni ATP se koristi za vršenje svih oblika rada u ćeliji. Svega oko 1/3 aTP-a troši se za reakcije anabolizma. Ostala količina energije se troši na kretanje, mišićne kontrakcije, transport materija kroz membranu ćelije itd). | ||
+ | ===Literatura=== | ||
+ | *Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001 | ||
+ | *Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000 | ||
+ | *Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997 | ||
+ | *Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001 | ||
+ | *Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998. | ||
+ | {{potpis2}} | ||
+ | |||
+ | [[Kategorija:Biologija ćelije]] | ||
+ | [[Kategorija:Virtuelna nastava]] |
Izmena na datum 24. oktobar 2010. u 12:39
Najznačajnije jedinjenje bogato energijom u ćeliji je adenozin trifosfat, koji po svojoj hemijskoj građi spada u nukleotide.
Sadržaj
Struktura ATP-a
Molekul ATP-a se sastoji od:
- azotne baze adenina,
- monosaharida pentoze, riboze i
- tri fosfatne grupe koje se obeležavaju kao alfa, beta i gama (počev od adenina).
Sinteza ATP
ATP se najčešće proizvodi u:
- mitohondrijama, uglavnom razlaganjem glukoze i masnih kiselina procesom koji se naziva oksidativna fosforilacija; razlaganjem 1 molekula glukoze u mitohondrijama oslobodi se 36 molekula ATP-a
- hloroplastima kod biljaka, u fotosintezi procesom fotosintetičke fosforilacije.
Korišćenje ATP-a u ćeliji
ATP se ne možete čuvati u vidu rezervi pa zato posle njegove sinteze dolazi do potrošnje. Dve krajnje fosfatne grupe vezane su kovalentnim vezama koje su bogate energijom (označene su na šemi znakom ~). Kada se te veze razgrade oslobađa se relativno velika količina energije. Kada se iz ATP-a oslobodi jedna krajnja fosfatna grupa nastaje adenozin difosfat (ADP), izdvajanjem još jedne krajnje fosfatne grupe iz ADP nastaje adenozin monofosfat (AMP).
Fosforilacija
Fosfatna grupa koja se oslobodila iz ATP-a ili ADP-a, je bogata energijom i vezujući se za neko jedinjenje ona i njega obogaćuje energijom (proces se naziva fosorilacija). Na taj način se energija iz ATP-a koristi u procesima anabolizma. Obnavljanje (sinteza) ATP-a vrši se vezivanjem fosfatnih grupa prvo za AMP, pri čemu nastaje ADP, a zatim od njega ATP . Ovo je omogućeno parnim reakcijama u kojima su reakcije koje troše energiju (anaboličke), vezane za reakcije koje oslobađaju energiju (kataboličke). Energija koja se oslobađa u katabolizmu koristi se za ponovnu sintezu ATP-a iz ADP-a. Stoga sistem ATP/ADP služi kao univerzalan način za razmenu enrgije, koji se kreće između reakcija u kojima se oslobađa energija i reakcija u kojima se ona troši.
ATP nastaje kao glavni energetski proizvod procesa razgradnje sastojaka hrane procesom oksidacije.. Jedan deo energije koji se otpušta u ovim procesima se sačuva u vidu ATP-a, a ostatak se gubi u vidu toplote. Ovako dobijeni ATP se koristi za vršenje svih oblika rada u ćeliji. Svega oko 1/3 aTP-a troši se za reakcije anabolizma. Ostala količina energije se troši na kretanje, mišićne kontrakcije, transport materija kroz membranu ćelije itd).
Literatura
- Šerban, M, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd, 2001
- Grozdanović-Radovanović, Jelena: Citologija, ZUNS, Beograd, 2000
- Pantić, R, V: Biologija ćelije, Univerzitet u Beogradu, beograd, 1997
- Diklić, Vukosava, Kosanović, Marija, Dukić, Smiljka, Nikoliš, Jovanka: Biologija sa humanom genetikom, Grafopan, Beograd, 2001
- Petrović, N, Đorđe: Osnovi enzimologije, ZUNS, Beograd, 1998.