Alkaloidi

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 12:03, 22. maj 2008. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Alkaloidi opijuma

Opijum se dobija zasecanjem zelenih čahura posebne vrste maka (Papaver somniferum) iz kojih curi kao mlečni sok, a zatim se suši na vazduhu dok se ne dobije smeđa masa. Sadrži preko 20 alkaloida od kojih su neki prisutni kao slobodni dok su drugi vezani za sumpornu ili mekonsku kiselinu. Najveću praktičnu primenu našla su 4 alkaloida opijuma:

  • morfin
  • kodein
  • papverin
  • narkotin (noskapin).

Prvi pisani podaci o upotrebi opijuma potiču iz najstarije ljudske istorije, odnosno iz III veka pre n. e.

Kolhicin

Izolovan je iz biljke mrazovac (Colchicum autumnale) i koristi se u medicini još od 1763. kada je prvi put upotrebljen za lečenje gihta. Izolovan ima izgled bledožutog praška koji na svetlosti potamni i skoro je bez mirisa. Slabo je rastvorljiv u vodi, a dobro se rastvara u hloroformu i etanolu.

Kolhicin je citostatik jer kada se doda u određenoj količini zaustavlja mitozu ćelija tako što sprečava obrazovanje deobnog vretena. Pored ovog ima i druga dejstva na organizam čoveka:

  • snižava telesnu temperaturu
  • smanjuje zapaljenske reakcije u zglobovima koje su posledica taloženja mokraćne kiseline u njima;
  • deluje na aktivnost sistema za varenje i centra za disanje i dr.

Kada se unese u većim količinama u organizam čoveka posle nekoliko sati izaziva trovanje koje posle jednog do dva dana, ako se ne leči, dovodi do smrti.

Kokain

Dobija se iz lišća biljke Erythroxylon coca koja raste u Peruu i Boliviji mada ga ima i u drugim biljkama. Izolovan je u obliku bezbojnog ili belog kristalnog praška rastvorljivog u vodi koji je bez mirisa i gorkog ukusa.

Urođenicima Južne Amerike je od davnina poznato dejstvo ove biljke čije lišće žvaću i time ublažavaju osećaj gladi i povećavauju izdržljivost. Stimulativno deluje

Snežana Trifunović, dipl. biolog