Razlika između izmena na stranici „Arahnida”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(Literatura)
 
(5 međuizmena istog korisnika nije prikazano)
Red 1: Red 1:
'''Arahnida'''(lat. ''Arachnida'') su najbrojnija grupa (oko 60 000 opisanih vrsta) među [[paukolike životinje|paukolikim životinjama]]. (Vrlo često se nazivaju isto kao tip kome pripadaju, tj. paukolike životinje.) Najveći broj su suvozemne vrste koje žive u toplim predelima, dok manji broj vodi parazitski način života, ako npr. [[krpelji]]. Smatraju se prvim [[zglavkari]]ma koji su naselili kopno. Prema [[F|fosil]]nim ostacima se došlo do podataka da su [[škorpije]] živele još u siluru.
+
'''Arahnida''' (''Arachnida'' od gr. ''arachna'' = pauk)) su najbrojnija grupa (oko 60 000 opisanih vrsta) među [[paukolike životinje|paukolikim životinjama]] koje primarno naseljavaju suvozemnu sredinu i obuhvat. To je veoma raznovrsna grupa zglavkara kojoj pripadaju škorpije, lažne škorpije, pauci, kosci, krpelji idr. (Vrlo često se nazivaju isto kao tip kome pripadaju, tj. paukolike životinje.) Najveći broj su suvozemne vrste koje žive u toplim predelima, dok manji broj vodi [[parazit]]ski način života, ako npr. [[krpelji]]. Smatraju se prvim [[zglavkari]]ma koji su naselili kopno. Prema [[F|fosil]]nim ostacima se došlo do podataka da su [[škorpije]] živele još u siluru. Većina su mesožderi, hrane se [[insekti]]ma pa su zato jako važni jer drže brojnost [[populacija]] insekata pod kontrolom.
  
 
Građa je vrlo slična građi [[helicerata]], a istovremeno je i karakteristična za svaki od redova na koje je podeljena klasa [[arahnida]], pa se više informacija o njoj može dobiti u okviru svakog od navedenih redova.
 
Građa je vrlo slična građi [[helicerata]], a istovremeno je i karakteristična za svaki od redova na koje je podeljena klasa [[arahnida]], pa se više informacija o njoj može dobiti u okviru svakog od navedenih redova.
Red 5: Red 5:
 
Telo im se sastoji iz dva dela:
 
Telo im se sastoji iz dva dela:
  
* cefalotoraksa (cephalothorax), i
+
* prozome ili cefalotoraksa (cephalothorax), koja ja nastala srastanjem 6 segmenata i koja je delimično ili potpuno pokrivena karapaksom kao štitom (spoljašnji skelet, egzoskelet); na njoj se nalaze ekstremiteti:
* abdomena (abdomen).
+
** 1. par su [[helicere]]
 +
**2. par su [[pedipalpi]]
 +
**4 para nogu za hodanje
 +
* opistozome ili abdomena (abdomen) koja može biti segmentirana ili nesegmentirana; sa nje su ekstremitei iščezli ili se preobražavaju u paučinaste bradavice, listolika pluća i dr.
  
 
==Klasifikacija==
 
==Klasifikacija==

Najnovija izmena na datum 18. mart 2014. u 18:59

Arahnida (Arachnida od gr. arachna = pauk)) su najbrojnija grupa (oko 60 000 opisanih vrsta) među paukolikim životinjama koje primarno naseljavaju suvozemnu sredinu i obuhvat. To je veoma raznovrsna grupa zglavkara kojoj pripadaju škorpije, lažne škorpije, pauci, kosci, krpelji idr. (Vrlo često se nazivaju isto kao tip kome pripadaju, tj. paukolike životinje.) Najveći broj su suvozemne vrste koje žive u toplim predelima, dok manji broj vodi parazitski način života, ako npr. krpelji. Smatraju se prvim zglavkarima koji su naselili kopno. Prema fosilnim ostacima se došlo do podataka da su škorpije živele još u siluru. Većina su mesožderi, hrane se insektima pa su zato jako važni jer drže brojnost populacija insekata pod kontrolom.

Građa je vrlo slična građi helicerata, a istovremeno je i karakteristična za svaki od redova na koje je podeljena klasa arahnida, pa se više informacija o njoj može dobiti u okviru svakog od navedenih redova.

Telo im se sastoji iz dva dela:

  • prozome ili cefalotoraksa (cephalothorax), koja ja nastala srastanjem 6 segmenata i koja je delimično ili potpuno pokrivena karapaksom kao štitom (spoljašnji skelet, egzoskelet); na njoj se nalaze ekstremiteti:
  • opistozome ili abdomena (abdomen) koja može biti segmentirana ili nesegmentirana; sa nje su ekstremitei iščezli ili se preobražavaju u paučinaste bradavice, listolika pluća i dr.

Klasifikacija

Klasa Arachnida se deli na sledeće redove:

Literatura

  • Biblioteka Planeta Zemlja i život na njoj, Čovek i životinjski svet,ZUNS i Srpsko biološko društvo, Beograd, 1987.
  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Mariček, Magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos *Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
  • Petrov, Brigita, Radović, I,Miličić, Dragana, Petrov, I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum), Biološki fakultet, Beograd, 2000
Snežana Trifunović, dipl. biolog


Kompjuter.gif
Овај tekst treba dopuniti