Razlika između izmena na stranici „Archaeopteryx”

Izvor: Bionet Škola
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 34: Red 34:
 
[[Kategorija:Ptice]]
 
[[Kategorija:Ptice]]
 
{{Potpis2}}
 
{{Potpis2}}
{{radi se}}
 

Izmena na datum 11. decembar 2008. u 14:34

Archaeopteryx

Archaeopteryx je najstariji poznatiji rod praptica i jedan od karika koja povezuje ptice i gmizavce. Nekoliko fosilnih primeraka pronađeno je u naslagama iz perioda jure u Bavarskoj i njihova starost se procenjuje na oko 150 miliona godina.

Poseduje osobine ptica i sitnih bipedalnih oblika gmizavaca:

1. Osobine po kojima se smatra pticom su:

  • prisustvo perja
  • srasle ključne kosti u jadac

2. reptilske osobine su:

  • rep je dugačak i sastoji se od 21 međusobno nezavisnog pršljena
  • prisustvo zuba
  • mala krila sa tri prsta i tri kandže

Prednji udovi još uvek nisu preobraženi u prava krila pa se smatra da ove ptice nisu mogle aktivno da lete, mašući krilima već su imale sposobnost planernog leta (klizanje po vazdušnim strujama slično vazduhoplovnim jedrilicama). Takođe, tokom mirovanja nisu mogle potpuno da sklope krila uz telo. Na to ukazuje građa grudne kosti (sternum) i odsustvo kobilice, koštanog grebena na grudnoj kosti (crista sterni), za koju se vezuju grudni (pektoralni) mišići.

Literatura

  • Đorović Ana, Kalezić, M: Morfologija hordata. Biološki fakultet, Beograd
  • Kalezić,M: Osnovi morfologije kičmenjaka, ZUNS, Beograd, 2001
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov Brigita, Radović, I, Miličić Dragana, Petrov I: Opšta i sistematska zoologija (praktikum sa radnom *sveskom), Biološki fakultet, Beograd, 2000
  • Petrov Brigita: Skripta za studente molekularne biologije
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
Snežana Trifunović, dipl. biolog