Razlika između izmena na stranici „Beli nosorog”
Idi na navigaciju
Idi na pretragu
| Red 1: | Red 1: | ||
[[Slika:White Rhino.jpg|400px|d|mini|Beli nosorog]] | [[Slika:White Rhino.jpg|400px|d|mini|Beli nosorog]] | ||
| − | '''Beli nosorog (''Ceratotherium simium'')''' je najveći predstavnik nosoroga i posle | + | '''Beli nosorog (''Ceratotherium simium'')''' je najveći predstavnik [[nosorozi|nosoroga]] i posle [[slon]]a najveća kopnena životinja sa dužinom od 4 m, visinom od preko 2 m i težinom koja može da pređe 3 tone. Otkriven je 1817. godine ali je već posle 70 godina postao retka životinja. Nekontrolisan lov zbog pogrešnog verovanja da prah dobijen mlevenjem njegovih rogova ima afrodizijačko delovanje, doveo je do njegove proređenosti i ugroženosti. Žive u savanama hraneći se travom, dok im drveće služi samo kao zaklon, a voda za piće i kupanje.Ženka dugo brine o mladima, najmanje tri godine do kada mladunac postigne težinu od oko 1000 kg. Ženke bez mladunaca obrazuju grupe od po 5 - 7 jedinki, a odrasli mužjaci žive usamljeno. |
== Literatura== | == Literatura== | ||
*Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982. | *Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982. | ||
Izmena na datum 27. novembar 2008. u 23:52
Beli nosorog (Ceratotherium simium) je najveći predstavnik nosoroga i posle slona najveća kopnena životinja sa dužinom od 4 m, visinom od preko 2 m i težinom koja može da pređe 3 tone. Otkriven je 1817. godine ali je već posle 70 godina postao retka životinja. Nekontrolisan lov zbog pogrešnog verovanja da prah dobijen mlevenjem njegovih rogova ima afrodizijačko delovanje, doveo je do njegove proređenosti i ugroženosti. Žive u savanama hraneći se travom, dok im drveće služi samo kao zaklon, a voda za piće i kupanje.Ženka dugo brine o mladima, najmanje tri godine do kada mladunac postigne težinu od oko 1000 kg. Ženke bez mladunaca obrazuju grupe od po 5 - 7 jedinki, a odrasli mužjaci žive usamljeno.
Literatura
- Brem, A., E.: Život životinja, Prosvjeta, Zagreb, 1982.
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, Savremena administracija, Beograd, 1995.
- Kalezić, M.: Hordati, Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, 2000.
- Kalezić,M.:Osnovi morfologije kičmenjaka, treće izdanje, Zzavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005.
- Kalezić, M.,Tomović, Lj:Hordata -skripta,četvrto izdanje,Biološki fakultet, Beograd, 2005.
- Marcon, E., Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
- Radović, I., Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
- Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995
Snežana Trifunović, dipl. biolog
