Beskičmenjaci

Izvor: Bionet Škola
Izmena od 20:13, 2. maj 2011. od strane korisnice Tsnena (razgovor | doprinosi)
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Beskičmenjaci (lat. Invertebrata) su životinje bez razvijenih kičmenih pršljenova. Većina životinja (oko 97% svih životinja na našoj planeti) su upravo beskičmenjaci. U okviru ove grupe životinja najbrojniji, dominantni su zglavkari koji obuhvataju oko 70% svih poznatih vrsta životinja. Najveći broj vrsta među zglavkarima poseduju insekti koji su dominantne životinje na planeti Zemlji, kako po broju vrsta tako i po brojnosti samih populacija. Osim insekata, oko polovina beskičmenjaka živi u moru.

Podela

Beskičmenjaci se prema različitim kriterijumima mogu grupisati i podeliti. Tako ih je, prema složenosti, evolutivnoj naprednosti moguće razdvojiti u dve velike grupe:

1. niže beskičmenjake kojima pripadaju :

2. više beskičmenjake.

Niži beskičmenjaci imaju neke zajedničke osobine:

Viši beskičmenjaci su evolutivno napredniji pa su njihove osobine:

  • mogu da borave veći deo vremena izvan vode
  • većih su dimenzija
  • imaju celom, koji se smatra glavnim faktorom njihove evolutivne uspešnosti.

Literatura

  • Dogelj, V,A: Zoologija beskičmenjaka, Naučna knjiga, beograd, 1971.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 1, Naučna knjiga, Beograd, 1977.
  • Krunić, M: Zoologija invertebrata 2, Naučna knjiga, Beograd, 1979.
  • Krstić, Lj: Čovek i mikrobi, Draganić, Beograd, 2003.
  • Mariček, magdalena, Ćurčić, B, Radović, I: Specijalna zoologija, Naučna knjiga, Beograd, 1986.
  • Matoničkin, I, Habdija, I, Primc - Habdija, B: Beskralješnjaci - bilogija nižih avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1998.
  • Marcon, E, Mongini, M: Sve životinje sveta, IRO Vuk Karadžić, Beograd, 1986.
  • Petrov, I: Sakupljanje, preparovanje i čuvanje insekata u zbirkama, Biološki fakultet, Beograd, 2000.
  • Radović, I, Petrov, Brigita: Raznovrsnost života 1 - struktura i funkcija, Biološki fakultet Beograd i Stylos Novi Sad, Beograd, 2001.
  • Ratajac, Ružica: Zoologija za studente Poljoprivrednog fakulteta, PMF u Novom Sadu i MP Stylos Novi Sad, 1995.
Snežana Trifunović, dipl. biolog